Razmatraju i solarne panele uz auto-put
Na dionici od Smokovca do Mateševa troši se dosta struje, pa Monteput traži studiju kako bi se našlo najbolje rješenje za njenu proizvodnju
Monteput je raspisao 30,2 hiljada eura vrijedan tender za izradu tehno-ekonomske studije o korišćenju solarnog potencijala duž dionice auto-puta Smokovac-Mateševo. Ova studija treba da analizira, da li se solarni paneli mogu ugraditi i koristiti za proizvodnju struje na ovoj trasi ili je potreban neki drugi model.
Tender je raspisan 18. marta a trajaće do 24. marta. Kompanija koja bude izabrana za ovaj posao, imaće tri mjeseca da izradi studiju i dostavi je Monteputu.
Solarni paneli su jedno od potencijalnih rješenja jer će sami rad auto-puta, a posebno kada u potpunosti izgrađen, zahtijevati ogromne količine struje.
U tenderskoj dokumentaciji piše da je dionica Smokovac - Mateševo značajan potrošač, te da 80 odsto utrošene struje ide na rasvjetu u Na 16 dvocijevnih tunela. Ova trasa auto-puta struju dobija iz trafostanica (TS) koje su raspoređene duž nje i koje su priključene na TS 110/20kV u Mrkama i na Mateševu.
Ističe se da Crnogorski elektrodistributivni sistem (CEDIS) još uvijek nije preuzeo ove TS, pa su još uvijek u vlasništvu Monteputa, a auto-put potrošač, koji struju preuzima od Crnogorskog elektroprenosnog sistema (CGES).
”Specifičnost sistema rasvjete u tunelima se ogleda u činjenici da je ona u funkciji 24 časa dnevno pri čemu je potreba za intenzitetom osvijetljenosti tunela, naročito u ulaznim zonama, veća što je veca osunčanost u prilaznoj zoni na otvorenoj trasi, kako bi se ispunili bezbjednosni uslovi za vidljivost u tunelima. Tunel Sozina kao dio budućeg auto-puta Bar - Boljare, zbog svoje pozicije i obima saobraćaja ima značajno veću potrošnju električne energije od tunela na dionici Smokovac - Mateševo slične dužine. Studija treba da sagleda i da prikaz mogućnosti korišćenja električne energije iz solarnih panela na bazi numeričkih proračuna i simulacija upotrebom softverskih alata koji bi u konačnom obezbijedili efikasnije korišćenje energije, smanjenje troškova i smanjenja rizika od promjene cijene električne energije na tržištu. Cilj studije je da prikaže prednosti i nedostatke različitih modela kako bi se na osnovu uporedne analize, mogle donositi dalje strateške odluke koje se odnose na snabdijevanje auto-puta”, navodi se u dokumentaciji.
Ova studija treba da analizira i zakonske okvira, solarne kapacitete, korišćenje prostora, način priključenja na mrežu, razmjenu energije, ekonomsku isplativost, upravljanje i održavanje sistema, kao i da predloži konkretna tehnička rješenja. Navodi se da su najveći izazovi pri izgradnji solarnih panela na auto-putu, pristupne ceste, udaljenost od elektroenergetske infrastrukture i obezbjeđivanje površina za njihovu ugradnju.
Ističe se da su države Evropske unije već počele sa sličnim projektima, da je Njemačka kroz Zakon o obnovljivim izvorima energije odredila koridore do 200 metara od ivice puta kao prioritet za postavljanje sistema, te da su to nedavno ublažili pa je zabrana sada do 40 metara. Piše i da Švajcarska radi na projektu ugrađivanja solarnih panela na konstrukcijama iznad puteva, te da je komšijska Bosna i Hercegovina raspisala tender za izradu dokumentacije za istraživanje potencijala panela na auto-putu.
Po podacima iz Studije valorizacije prostora u cilju proizvodnje energije iz obnovljivih solarnih izvora iz 2013. godine, broj sunčanih sati u Crnoj Gori je na većini teritorije - viši od 2.000 sati godišnje.
U tenderskoj dokumentaciji piše da je dionica Smokovac - Mateševo značajan potrošač, te da 80 odsto utrošene struje ide na rasvjetu u 16 dvocijevnih tunela. Ova trasa auto-puta struju dobija iz trafo-stanica koje su raspoređene duž nje i koje su priključene na TS 110/20kV u Mrkama i na Mateševu
( Mirko Kotlaš )