Nakon 68 godina: Rijetka i ugrožena vodena paprat ponovo na Skadarskom jezeru
Marsilea quadrifolia je vodena paprat, izgledom slična četvorolisnoj djetelini. Nastanjuje ustajala plitka i muljevita močvarna staništa
Nakon 68 godina ponovo je evidentirana vodena paprat Marsilea quadrifolia na Skadarskom jezeru, saopšteno je iz Javnog preduzeća Nacionalni parkovi Crne Gore.
"Vodena paprat Marsilea quadrifolia je rijetka i ugrožena biljna vrsta na području cijele Evrope, jer postepeno nestaju njena prirodna staništa", navodi se u saopštenju.
U saopštenju se dodaje da je akcenat dat pretraživanju ranijih staništa duž Plavnice i Gostiljske rijeke, koja su zatim proširena na potencijalna staništa u priobalnom dijelu Skadarskog jezera, za koja se procijenilo da odgovaraju ekologiji vrste.
"Na osnovu rezultata višegodišnjih istraživanja i na osnovu zapažanja na terenu, konstatovano je da je vrsta Marsilea quadrifolia najvjerovatnije izgubila staništa na području Plavnice i Gostiljske rijeke. Međutim, istraživanja tokom ovog mjeseca rezultirala su evidentiranjem Marsilea quadrifolia na području Žabljačkih livada. To je novi nalaz ove vrste za Crnu Goru koji rješava dilemu da li je ova kritično ugrožena vrsta iščezla u Crnoj Gori. Riječ je o vrlo lijepoj i očuvanoj populaciji, ali ograničenog rasprostranjena, jer joj morfologija staništa ne pruža uslove za širenje. Uspostavljanjem monitoringa od strane Nacionalnih parkova Crne Gore, pratiće se stanje populacije, zbog rizika obrastanja staništa i nestajanja vrste i na ovom lokalitetu", kazali su iz JP Nacionalni parkovi Crne Gore.
Marsilea quadrifolia je vodena paprat, izgledom slična četvorolisnoj djetelini. Nastanjuje ustajala plitka i muljevita močvarna staništa. Predstavnik je reliktne flore, iz doba tercijera. Postepeno nestajanje njenih prirodnih staništa čini je rijetkom i ugroženom na području cijele Evrope. Konvencijom o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa (Bernska konvencija), evropskom Direktivom o zaštiti prirodnih staništa i divlje faune i flore (EU Habitat direktiva An IIb i An IVb) dobija status međunarodno zaštićene biljne vrste.
U Crnoj Gori je ranije evidentirana na lokalitetima Plavnica (Rohlena 1942, Černjavski et al. 1949) i Gostilj (Černjavski 1949), dok je Lakušić, 1983. generalno navodi za prostor Skadarskog jezera. U nedostatku novijih podataka, vrsta se po IUCN kriterijumima ugroženosti, vodi kao regionalno iščezla, ili kao kritično ugrožena. Zaštićena je nacionalnim zakonodavstvom i nalazi se na listi predloga za Crvenu knjigu flore Crne Gore.
( Vijesti online )