Država ne pomaže ni kada povrće smrzne

Proizvodnja organske hrane u Crnoj Gori još nije na nivou na kojem bi trebalo da bude i ne prati trendove u zemljama zapadne Evrope.

Neki od najvećih proizvođača sa sjevera kažu da država ne pomaže poljoprivrednike, čak ni u situacijama kada pretrpe štete od elementarnih nepogoda.

Upozoravaju da će zbog takvog odnosa Crna Gora imati problema sa poglavljem koje se tiče poljoprivrede u procesu pridruživanja EU.

Kada je poznati proizvođač zdrave hrane iz Petnjice Avdul Adrović tokom protekle zime pretrpio znatne štete jer mu je promrzao krompir i ozime žitarice, kaže da mu je samo sugerisano da je trebalo da se osigura.

On objašnjava da je organsko sjeme jako skupo, kao i proces proizvodnje organske hrane.

"Da bih se osigurao, morao bih godišnje da platim više od 10.000 eura, a to se ne može ukalkulisati u proces prerade i proizvodnje i da poslije budete rentabilni“, kaže Adrović za “Vijesti”.

Sa svojom Zemljoradničkom zadrugom "Vrbica", Adrović je najveći proizvođač organske hrane u Crnoj Gori.

Godinama ostvaruje rekordne prinose, posebno kada jke riječ o takozvanim alternativnim žitaricama, prije svega heljdi.

On objašnjava da se najveći dio njegovih proizvoda plasira u Podgorici i Budvi, kao i na sajmovima, ali da se ipak dešava da se naprave veće zalihe.

Svi njegovi zasadi nalaze se na području Bihora, na čistom vazduhu i na nadmorskim visinama od 850 do 1.600 metara.

"Naša zadruga je registrovana za proizvodnju organske hrane i 2007. godine upisana u Registar proizvođača organske hrane u Crnoj Gori".

"Vrbica" sada ima oko 120 kooperanata, a zasadi se prostiru na području četiri opštine - Petnjica, Berane, Bijelo Polje i Rožaje, na Koritskoj visoravni, kao i dijelu Pešterske visoravni.

Adrović kaže da proizvodnju prati Poljoprivredni institut iz Podgorice, a da vrlo često dovode i studente na praksu.

Ističe da se ne predaju zbog šteta koje su pretrpjeli i da već prave planove za sanaciju i imaju viziju daljeg razvoja.

Namjeravaju da izgrade planinski mlin na vodu i eko restoran i malu centrale u selu, nedaleko od Petnjice, i nešto malo dalje od Berana.

"Nekada je u Vrbici bilo trideset mlinova. Danas imamo samo dva, od čega jedan nije za upotrebu. Mi naše žito meljemo isključivo na tradicionalni način, na kamenu, tako da namjeravmo da napravimo jedan mlin značajnijeg kapaciteta, od sto kilograma na sat".

Adrović: Ni izdaleka kao u Evropi, 180 eura po hektaru ne pokriva ni troškove

Adrović ističe da kod nas nije ni izdaleka onako kako se radi u zapadnoevropskim zemljama kada je riječ o organskoj proizvodnji hrane.

"Kod nas se organska prioizvodnja subvencionira sa 180 eura po hektaru ako je riječ o zemljoradnji. Ako se radi o proizvodnji meda, onda se subvencija kreće po broju košnica. To ne može pokriti troškove proizvodnje, a država voli da se pohvali priridnim i zdravim proizvodima kao svojim brendom“.

Adrović je ocijenio da je u cilju hvatanja koraka sa zapadnim zemljama potrebno mijenjati zakonske propise i obezbijediti bolju stimulaciju.

"Jako je važno da država obezbijedi otkup proizvoda organskog porijekla. Da je država na vrijeme optkupila moj organski krompir, ja ne bih imao štetu. Ne prodajem ga skuplje od običnog, ali je trgovinskim lancima više u interesu da otkupljuju prsakani i da ga prodaju budzašto, nego da na svoje rafove stave organski".

( Tufik Softić )