Marković: Vlada možda odustane od povećanja PDV-a
Vlada je mjerama Fiskalne strategije za period od 2017. do 2020. godine planirala da poveća opštu stopu poreza na dodatu vrijednost (PDV) sa 19 na 21 odsto, dok će ostati niža stopa PDV–a od sedam odsto
Postoji mogućnost da Vlada odustane od povećanja stope poreza na dodatu vrijednost (PDV), najavio je premijer Duško Marković u Privrednoj komori.
"Za naše opredjeljenje o povećanju PDV-a, ostavili smo šest mjeseci da vidimo da li je ta odluka valjana i isplativa. Možda i odustanemo od PDV-a. Sačekajmo da sagledamo sve aspekte, pa tek onda krenimo u kritikovanje", rekao je Marković koji je bio gost na sjednici Upravnog odbora Privredne komore.
Izjavi je prethodilo dvosatno izlaganje privrednika koji su kritikovali planirano povećanje PDV-a, opterećenost troškova rada sa 40 odsto i visoke namete opština.
Vlada je mjerama Fiskalne strategije za period od 2017. do 2020. godine planirala da poveća opštu stopu poreza na dodatu vrijednost (PDV) sa 19 na 21 odsto, dok će ostati niža stopa PDV–a od sedam odsto.
Marković je rekao da Vlada veoma odmjereno kreira odluke kako bi se suočila sa deficitom i javnim dugom, a da ne ugrozi biznis ambijent.
"Strane investicije su neophodne. Ali ako nema domaćih kompanija koje mogu da apsorbuju taj novac investicije će samo ući i izaći", kazao je Marković.
Predsjednik PKCG, Velimir Mijušković, kazao je da je Analiza fiskaliteta na nacionalnom i lokalnom nivou, koju je radila PKCG, pokazala konkretne probleme.
"Administrativne takse koje privreda svokadnevno plaća su visoke i neproporcionalne uslugama koje se pružaju. U većini slučajeva komunalne takse se značajno razlikuju po jedinicama lokalnih samouprava i ne predstavljaju realni trošak", ocijenio je Mijušković.
On je naveo da u većini slučajeva administrativne i komunalne takse treba smanjiti kako bi se unaprijedio poslovni ambijent i dao podsticaj za otvaranje novih preduzeća.
"Privreda je opterećena i zbog plaćanja poreza i doprinosa, koji su iznad 40 odsto. Njihovo dalje smanjenje bi ublažilo sivu ekonomiju", rekao je Mijušković.
Prema njegovim riječima, svako povećanje stope PDV-a predstavlja dodatno ograničenje razvoju privrede i povećanje cijena što povlači smanjenje kupovne moći i dolazi do smanjenja tražnje.
"Selektivan pristup visine PDV-a za ugostiteljske usluge predstavlja kršenje osnovnih pravila konkurencije", dodao je Mijušković.
Vlasnik Mesne industrije "Goranović", Đorđije Goranović kazao je da kada se viša stopa PDV-a povećavala na 19 odsto na prerađevine od mesa saopšteno da se više neće povećavati.
"Ovo povećavanje nas dovodi u nezavidnu situaciju, jer naša likvidnost drastično pada. Generisaće se siva ekonomija u mnogo većem obliku nego što je to sada", smatra Goranović.
On je kazao da bi Vlada mogla da razmotri da prerađevine od mesa uđu u nižu stopu.
"Ne znam da nije osnovna namirnica neka viršla, čajna kobasica ili parizer. To konzumiraju najugrošenije kategorije stanovništva", rekao je Goranović.
Takođe, trebalo bi da se razmotri da se za sve energente koji se koriste u procesu proizvodnje, kao što su lož ulja i mazut, izvrši povraćaj akcize.
Marković je kazao da ni njemu nije jasno zašto u nižim stopama PDV-a nema prerađevina od mesa.
"Sve ćemo to sagledati u narednom periodu", dodao je Marković.
Vlasnik preduzeća "Čelebić", Tomislav Čelebić, kao jedan od problema, naveo je efikasnost donošenja odluka u lokalnim institucijama.
"Ne možemo da izračunamo koliko utiče na stabilnost poslovanja efikasnost donošenja odluke. Desi se da investiciju zbog jednog papira u jedinicama lokalne samouprave ne možemo da pokrenemo tri, četiri mjeseca. To su nevjerovatni troškovi", rekao je Čelebić.
On je naveo da problem predstavlja i to što kompanije ne prijavljuju radnike i apelovao na inspekcije koje se bave tim problemima da se maksimalno angažuju.
"Na taj način se doprinosi i konkurenciji, koja je nelojalna kada je u pitanju siva ekonomija u odnosu na nas koji izmirujemo obaveze", rekao je Čelebić.
On je dodao da investicije generišu zapošljavanje i da one predstavljaju rješenje problema u cilju stabilnosti javnih finansija.
Izvršni direktor kompanije Jadroagent Bar, Vojo Banović kazao je da kada bi sve poreske obaveze uključili u legalne tokove, ne bi o tome danas raspravljali.
"Koliko je onih koji izbjegavaju fiskalne obaveze", pitao je Banović.
On je naveo da je patriotizam plaćanje obaveza države, a da je svima cilj postojanje pravne države u kojoj su svi jednaki pred poreskim obavezama.
Marković je kazao da će u narednom periodu, radeći na tom materijalu i sagledavajući preporuke PKCG, možda doći do usaglašenih rješenja koja će ići u pravcu prihvatanja tih sugestija.
"Ovo što smo do sada ostvarili i ono što želimo kroz Fiskalnu strategiju ima ozbiljna ograničenja i mi se s tim suočavamo i u Vladi i lokalnim samoupravama", naveo je Marković.
On je rekao i da postoji strah od donošenja odluka, kada je riječ o lokalnoj administraciji.
"Odluke ne da se sporo donose nego postoji i strahh od donošenja odluke. Investitor šest godina čeka da pokrene investiciju od 250 miliona eura i takvih primjera ima dosta", rekao je Marković.
Ministar finansija Darko Radunović kazao je da skoro sve opštine imaju ogromne finansijske probleme, pored svih tih 'silnih' taksi.
"Negdje imamo stvarno problem, na čemu se mora uraditi", rekao je Radunović.
On je dodao da sa velikom pažnjom analiziraju efekte izvjesnih promjena kada je riječ o porezima i doprinosima na zarade, o čemu se može razgovarati u narednom periodu.
"Napadate akcize na štetnu robu, tu ne treba poklanjati toliku pažnju. Ubrzali smo akcizni kalendar, slažem se da postoji rizik da tržište bude u sivoj zoni, ali to je test Vlade jer mi moramo da spriječimo sivu ekonomiju", precizirao je Radunović.
On je, govoreći o povećanju PDV-a, ocijenio da je to pravično oprerećenje svih, ali da je najveće opterećenje kod proizvođača, gdje rade analize.
"Kada je riječ o samom povratu PDV-a, to će zavisiti od likvidnosti", ocijenio je Radunović.
Potpredsjednik Vlade, Milutin Simović kazao je da su privredi potrebni potrošači koji imaju redovnu platu i penziju, koja će vremenom biti usaglašavana i povećavana, a ne zamrznuta.
"To su bili orjentiri koji su vodili Vladu kada je radila na fiskalnoj strategiji. Željeli smo da obezbijedimo pretpostavke za ubrzaniji ekonomski rast i definisali da moramo da kreiramo novi model rasta u Crnoj Gori", zaključio je Simović.
Galerija
( Milorad Milošević, Mina Business )