Šenluk i štednja

Nedavno sam bila na Rasu sa prijateljicom Dragicom, u posjeti zajedničkoj dragoj drugarici. Kada dolazeći iz pravca Bioča pođete desno, neposredno prije mosta na Smokovacu, i produžite putem paralelnim desnoj obali Morače, stižete na Ras. Rajska bašta na desnoj obali Morače, zaklonjena od sjevernog vjetra, prisojna i sa dobrim uslovima za navodnjavanje.

Moja drugarica i vršnjakinja, Milodarka Novosel sa bratom Lukom, penzionerske dane provodi aktivno, brađujući porodično imanje Vukanovića.

Divan pejzaž ovog dijela Rogama je narušen dalekovodima, koji umnogome ograničavaju i korišćenje imanja. Ali, boravak u kultivisanom prostoru i zelenilu, učini da ne obraćate pažnju na dalekovode. Imanju se sa seoskog puta prilazi alejom trešanja. Radost za oči, koja budi lijepe uspomene iz svakog djetinjstva. Upravo je berba trešanja bila u toku. Vrhunski kvalitet ovih trešanja podsjetio me je na pok. prijatelja Slobodana Pavićevića, preduzetnika. U saradnji sa stručnjacima iz oblasti poljoprivrede, radio je na programu preporoda sela i poljoprivrede. Osmislio je, razradivši do detalja, projekat proizvodnje trešanja na prostoru Crne Gore, od kraja aprila u Primorju do sredine septembra u Sjevernom regionu. Investicija po 1Ha (sadnja, zaštita od mraza i grada, sistem navodnjavanja) bila je precizno sagledana: 70 000 evra.

Pete godine po sadnji je pun rod, a već treće i do 40%. Slobodan je bio ozbiljan preduzetnik. Prethodno je istražio mogućnosti plasmana na tržištu EU. Dvije okolnosti su zaustavile ovaj projekt. Prva, odluka grupe potencijalnih investitora iz Bavarske - da neće ulagati u Crnu Goru dok je na vlasti režim koji generiše korupciju (neki su već imali „bliski susret“ sa koruptivnim uslovima za poslovanje u Crnoj Gori). A druga - opaka bolest (darovi Milosrdnog anđela). Da nije bilo prve prepreke, Slobodan Pavićević bi doživio početak ostvarenja ovoga projekta. Prihod od proizvodnje trešenja po 1Ha može četvoročlanoj porodici da obezbijedi godišnji prihod od oko 50.000 evra, odnosno prosječnu platu od 1.000 evra svakom članu. Projektom je bio planiran avionski transport do evropskih tržišta.

Na prostoru Rasa planira se, na oko 25Ha, ukrsnica (petlja) autoputeva Bar - Boljare i Jadransko jonskog. U vrijeme kada je rađen Detaljni prostorni plan koridora Bar - Boljari, ulazni podaci su bili sadržani samo u Prostornom planu Crne Gore. Prostorni plan Glavnog grada je kasnio (problemi sa izborom obrađivača i Zakonom o javnim nabavkama), tako da nije postojala prostorna, ekonomska i saobraćajna provjera optimalne mikrolokacije ukrsnice sa stanovišta Glavnog grada. Ipak, obrađivači DPP Koridora B-B ostavili su i metodološku i zakonsko - plansku mogućnost kasnije provjere varijantni petlje. DPP Koridora je usvojen sredinom 2008, (žurilo se za svečani početak radova, čuveni događaj koji je okupio premijere Crne Gore, Srbije i Hrvatske, 15. oktobar 2009. godine).

Prostorno-urbanističkim planom Podgorice, koji je usvojen početkom 2013, dokazana je bolja (prostorno, ekonomski, ekološki) mikrolokacija na Strganici. Ugovorom sa kineskim izvođačima dionice Smokovac - Mateševo, ukrsnica, tj. petlja, nije obuhvaćena. To je novi budžetski izdatak. Tadašnji ministar saobraćaja, g. Ivan Brajović je tražio od Ministarstva održivog razvoja i turizma (po izjavi tadašnjeg ministra g. Branimira Gvozdenovića) urbanističko tehničke uslove samo za mikrolokaciju na Rasu.

Po Zakonu o uređenju prostora, neophodno je uraditi varijatna rješenja, što je izostalo u ovom slučaju. Sadašnja uprava Glavnog grada je potpuno nezainteresovana za zaštitu dragocjenog prostora kao što je ovaj na Rasu. Prethodni gradonačelnik je imao dobar uvid i pristup, naručio je izradu idejnog rješenja za mikrolokalitet Strganica. Uzalud. Već nekoliko godina pokušavam da prozrem u motive Ministarstva saobraćaja da se odabere nepovoljnije rješenje (saobraćajno, ekonomski, ekološki, urbanistički, finansijski). Mnoge eksproprijacije, pri izgradnji infrastrukturnih objekata, su urađene bez varijantnih rješenja (inače obaveznih po zakonu), ne vodeći računa o ekonomičnijim varijantama. Tužilaštvo nije okrenuto na tu stranu. Niko građanima nije saopštio zašto su prekoračenja investicija, posebno kod izrade i rekonstrukcije saobraćajnica, po pravilu znatna. Nekada više nego dvostruka. Koliko je do sada iz Budžeta izdvojeno za eksproprijacije na trasi Bar - Boljare? I koliko će biti do kraja? U slučaju Rasa se najskupljim rješenjem ostvaruje velika šteta po prostor (Rogami, pa time i Ras su dragocjena prostorna rezerva Glavnog grada, i to ekskluzivne lokacije pored rijeke). Ekološka šteta je nesaglediva, a ako se istraje na ukrsnici na Rasu, poglavlje 27 - životna sredina neće nikad biti zatvoreno.

Da apsurd bude potpun, postoje izgledi da će Jadransko - jonski autoput (ako se bude radio) ići nekom drugom trasom od predpostavljene u PP Crne Gore. Epilog, vrlo vjerovatno se projektuje ukrsnica sa virtuelnim autoputem! Žrtvuje se oko 25 Ha kultivisanog zemljišta sa velikim brojem objekata i infrastrukture, tek tako. Jer, priključak autoputa za Podgoricu može biti i na Gornjim Mrkama ili Pelevom Brijegu. Dok bude izvjesno da li će (uopšte) biti Jadransko - jonskog autoputa. I kuda.

Dok razgovaramo, uz trešnje i izvrsni Milodarkin mladi sir, čuju se detonacije. „Probijaju tunel kroz Vežešnik“ - kaže Milodarka. Šenlučenje - zaključismo zajednički. Kao kad se zaista postigne neki uspjeh, dobar rezultat. Ovaj će rezultat, izvjesno je, biti višestruko loš. Tunel se, u ovoj fazi sigurno, mogao izbjeći. Kao i najskuplja lokacija za petlju. Slavljenje poraza i buduće štete. I pojam i praksa šenlučenja odomaćeni su širom Balkana. Pa i kada mu vrijeme nije. I dok se šenluči u pripremi ukrsnice na Rasu, Vlada uvodi mjere štednje. Ukidanjem (monstruoznog, po ministru finansija) Zakona o doživotnim naknadama majkama sa troje i više djece. Nema dječjeg dodatka... Planirana petlja na Rasu će biti prilično rasipno rješenje (kod velikih investicija su moguće i velike uštede, ali Vlada se time ne bavi). A tek ekološke štete u budućnosti! Porodicama kojima su nadoknade za majke jedini prihod, doslovno se oduzima od usta. Da bi se na drugom mjestu nepromišljeno rasipalo, iz istog Budžeta. Već viđeno, mnogo puta.

( Jelisava Kalezić )