Žure, jer treba vraćati dugovanja
U Fiskalnoj strategiji je navedeno da u slučaju sporijeg ekonomskog rasta, može doći do smanjenja planiranih prihoda i povećanja potreba za zaduživanjem, što bi rezultiralo povećanjem visine duga
Iako je plan da se Strategija upravljanja javnim dugom usvoji u prvoj polovini naredne godine, Ministarstvo finansija razmatra mogućnost da se taj važni dokument usvoji do kraja ove godine kako bi se sve aktivnosti koje sadrži Fiskalna strategije uvrstile u planiranje, kazali su "Vijestima" iz tog resora.
“Kroz Fiskalnu strategiju obrađeno je i pitanje kretanja duga i uticaja fiskalnih mjera na njegovo smanjenje, a Strategija duga bi se u više detalja bavila pitanjem analize postojećeg stanja, kao i trenda smanjenja duga u narednom periodu,” rekli su iz Ministarstva finansija.
Javni dug je na kraju prošle godine iznosio 2,54 milijarde eura ili 67,5 odsto BDP-a.
Vlada naredne godine treba da obezbijedi 215 miliona eura za otplatu duga koji dolazi na naplatu, dok će 2019. i 2020. godine te obaveze biti značajno uvećane jer dolaze na naplatu obveznice koje su emitovane 2014. i 2015. godine.
Po osnovu duga u 2019. godini moraće da se vrati 530 miliona, a 2020. oko 760 miliona eura.
Očekuje se rast javnog duga do 2018. godine, kada će dostići maksimum od 74,6 odsto BDP-a, nakon čega se očekuje blagi pad u 2019. a značajno smanjenje na 67 odsto BDP-a je u 2020. godini.
U Fiskalnoj strategiji je navedeno da u slučaju sporijeg ekonomskog rasta, može doći do smanjenja planiranih prihoda i povećanja potreba za zaduživanjem, što bi rezultiralo povećanjem visine duga.
U Ministarstvu finansija, kojim rukovodi ministar Darko Radunović, kazali su da u ovom trenutku nijesu u mogućnosti da navedu na koji način će vratiti dugovanja koja dolaze na naplatu 2019. i 2020. godine, zato što postoji više opcija.
“Imajući u vidu projektovane uštede po osnovu realizacije mjera iz Plana sanacije deficita i javnog duga, kao i Fiskalne strategije, očekujemo da će se iznos novca potrebnog za finansiranje budžeta i otplate duga u narednom periodu smanjiti”, rekli su su iz Ministarstva.
Objašnjavaju da postoji opcija da se euroobveznice koje dolaze na naplatu 2019. i 2020. godine refinansiraju ili da se obezbijedi veći iznos novca na duži vremenski period, kako bi se otkupile obveznice i na taj način smanjile obaveze u nominalnom iznosu po godinama.
Dodaju da će primijeniti jedan od tih modela ili kombinacija više njih, zavisno od ponuđenih uslova finansiranja, a sa ciljem obezbjeđivanja što povoljnijih uslova ( niže kamate i duže ročnosti otplate).
Tokom ove i u naredne dvije godine otplata kamata za obveznice izdate 2014. godine (u iznosu od 280 miliona) i 2015. godine (u iznosu od 500 miliona) iznosiće ukupno 34,42 miliona eura godišnje, dok će u 2020. godini iznositi 19,37 miliona.
Saradnja sa Svjetskom bankom i Međunarodnim monetarnim fondom
U Ministarstvu finansija su kazali da su u upravljanju javnim dugom značajnu saradnju ostvarili sa Međunarodnim monetarnim fondom u dijelu pružanja tehničke podrške.
“Uspostavljena je saradnja i sa Svjetskom bankom, kako u vidu utvrđivanja modela finansiranja, tako i u segmentu tehničke pomoći u više oblasti. Očekujemo da će do kraja ove i u narednoj godini biti obezbijeđen novac za finansiranje budžeta,” naglasili su u Ministarstvu.
( Marija Mirjačić )