Žugić: Imamo najveći deficit u trgovini sa inostranstvom u regionu
Prema podacima Monstata, Crna Gora je na uvoz prošle godine potrošila dvije milijarde eura, dok je vrijednost izvezene robe iznosila 325 miliona eura
Pokrivenost uvoza izvozom u 2016. godini iznosila je svega 15,8 odsto, što Crnu Goru čini zemljom sa najvećim deficitom u trgovini sa inostranstvom, od zemalja bivše Jugoslavije.
Crna Gora ima snažan suficit u tercijalnom sektoru usluga, ali nedovoljan da pokrije ogroman deficit u razmjeni roba sa inostranstvom, navodi Radoje Žugić, guverner Centralne banke Crne Gore.
"Prema podacima Monstata, na uvoz smo prošle godine dali dvije milijarde eura, dok je vrijednost izvezene robe iznosila 325 miliona eura. I dok je robni deficit jedan od najvećih problema crnogorske ekonomije, komšijama iz regiona ide mnogo bolje," dodaje Žugić.
Kako je kazao Senad Softić, guverner CB Bosne i Hercegovine, pokrivenost uvoza izvozom te zemlje je 58,3 posto, koliko iznosi na kraju 2016. godine, a već za prvi kvartal ove godine 62,1 posto, što je najviši procenat u posljednjih šest do sedam godina.
Dimitar Bogov, guverner Narodne banke Makedonije navodi da je izvoz u toj zemlji značajno porastao, i da Makedonija već sada ne zavisi u izvozu od samo dvije industrije, tekstila i metalika, kao što je bilo prije deset godina.
Većina guvernera Međunarodni monetarni fond vidi kao neophodnog partnera zemalja regiona, koje se suočavaju sa problemom nedovršene ekonomske tranzicije. Žugić kaže da je ta međunarodna organizacija u Crnoj Gori dugo imala status “finansijskog policajca”, a danas zemlji pomaže u stabilizovanju javnog duga.
"Mi smo imali saradnju sa MMF-om i to je prije svega eksprertska saradnja. Ne razmišlja se o aranžmanu, već se razmišlja o podršci Svjetske banke za budzet. + Treba reći da je MMF ovoga puta bio zaista konstruktivan i dao svoj doprinos svemu onome što je proces finansijskog unapređenja i fiskalne konsolidacije," rekao je Žugić.
A upravo fiskalnu konsolidaciju, eufemizam za smanjivanje javne potrošnje, plata i penzija, Žugić vidi kao uspjeh Ministarstva finansija.
"Koji su čini se i hrabro i pažljivo birali, u dva koraka, mjere fiskalne konsolidacije, čuvajući konkurentnost ekonomije, dstupnost finansijskim tržištima i u najmanjoj mogućoj mjeri ugrožavajući životni standard građana," dodaje Žugić.
Guverneri zemalja zapadnog Balkana složni su u uvjerenju da zemlje regiona dijele identične probleme, a najveći su niske stope rasta, slabe investicije i nezaposlenost.
( Jelena Đonović )