"Za tri groša": Ove godine skromno izdanje Grada teatra

Ovogodišnje izdanje 31. festivala „Grad teatar“ jedno je od najskromnijih u njegovoj tri decenije dugoj tradiciji. To što festival, koji će svečano biti otvoren 5. jula, a zatvoren 15. avgusta, ima svega 20- tak programa, upola manje nego ranijih godina, što nema ni jednu premijeru (produkciju ili koprodukciju), a njegovo trajanje je svedeno na 40 dana, kako tvrde u Savjetu i upravi ove Javne ustanove, krive su isključivo finansije, odnosno milionski dug i blokada računa koje je ostavilo prethodno rukovodstvo, te kratak period da se pripremi jedno ozbiljno festivalsko izdanje, kakvo zaslužuje Grad teatar.

Ipak, festival će ove godine koštati 280 hiljada eura, koliko će biti izdvojeno od ukupno milion eura, koje je Opština dužna na osnovu budžeta da prebaci na račun JU „Grad teatar“.

Za razliku od ranijih godina, kada su festivalski program potpisivao tim selektora i umjetnički direktor, ove godine je na njegovoj izradi bila angažovana kompletna Javna ustanova i sam Savjet.

Navodeći da je program pripreman svega dva mjeseca, što je čudo, predsjednik Savjeta prof. dr Siniša Jelušić je kazao da se to mora uzeti u obzir.

„Imali smo svega dva mjeseca i zato je ovaj posao ravan pravom čudu“, naveo je Jelušić na konferenciji za novinare.

On je napomenuo da je urađena revizija poslovanja Javne ustanove za proteklu godinu, koja je pokazala da je rukovodtsvo nedomaćinski vodilo Grad teatar.

„Revizor je dao negativno mišljenje o poslovanju Ju „Grad tetar“. Revizor je konstatovao na osnovu knjigovodstvene evidencije, da poslovanje u 2016. ima niz propusta i nepravilnosti, kao i povrede zakonskih propisa. Revizor smatra da je zaključivanje ugovora koji su štetni za ustanovu, dovelo do enormnog, dijeom neopravdanog trošenja budžetskih sredstava. Radi se o skandaloznoj finansijskoj opterećenosti ove ustanove, neizmirenim obavezama, koje prelaze milion eura. Ovo govorimo da se zna u kakvim uslovima je festival pripreman“, naveo je Jelušić i kazao da će izvještaj biti proslijeđen Opštini, kao osnivaču, na kojoj je da vuče dalje poteze.

On je ocijenio da je ova nužno „prelazna“ godina, a da će od naredne godine krenuti sa realizacijom „temeljno shvaćenog programa“ , što je vraćanje onom izvornom u ideji Grada teatra.

Vd direktorke JU „ Grad teatar“ Milena Lubarda Marojević ocijenila je da je 2017. godina u kojoj su se festival i institucija „Grad teatar“ našli na prekretnici.

„Pod preteškim opterećenjem nagomilanih dugova, početkom godine gotovo da je blokirano funkcionisanje institucije, i dovedena u pitanje realizacija XXXI festivala. Na drugoj strani, kontinuitet od 30 godina ulaganja u jedan ovakav projekat, vizionarski, univerzalnog značaja i značenja, iznad konteksta dnevnih politika; te karakter, i neupitni kvalitet velikog broja do sada realizovanih umjetničkih programa, obavezuju da se institucija i festival zaštite i sačuvaju. Zato za 2017. godinu biramo koncept i program koji će jedan veliki problem pretvoriti u izazov. Festivalski programi će se odvijati pod motom: „Za tri groša“, što je sintagma preuzeta iz čuvenog mjuzikla „Opera za tri groša“ („Die Dreigroschenoper”) Bertolda Brehta, i koja simbolički i značenjski na više nivoa markira ovogodišnji koncept. Naš ovogodišnji akcenat je na skromnosti, iz koje nastaju nove ideje, nove forme, novi umjetnički koncepti, koji uvjek iznova pokreću svijet“ , istakla je Lubarda – Marojević.

Prema njenim riječima u glavnom festivalskom dijelu, birali su programe koji su angažovani, i koji na nov način, scenskim jezikom, progovaraju o „ovdje“ i „danas““

"Ožalošćena porodica" podiže zavjesu ljetnjeg festivala

Ostajući pri konceptu od četiri programska segmenta festivala dramskom, muzičkom, likovnom i literarnom, kako je kazala Lubarda Marojević, u dramski su uveli dvije nove smjernice kojima će se težiti i narednih godina.

"Jedna je osnivanje tzv. Akademske scene koja za cilj ima snažnije povezivanje festivala sa akademijama dramskih umjetnosti, prije svega cetinjskom, što će na ovom festivalu u najvažnijem dijelu rezultirati zajedničkim projektom Grada teatra, Crnogorskog narodnog pozorišta i Fakulteta dramskih umjetnosti sa Cetinja, a pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture Crne Gore, predstavom „Ukroćena goropad“. Druga smjernica je povratak predstava za djecu na program festivala, iz čega je proistekla saradnja sa Festivalom pozorišta za djecu iz Kotora kroz gostovanje čuvenog Paola Nanija, kao i saradnja sa Gradskim pozorištem iz Podgorice“, napomenula je ona.

Festival će otvoriti predstava „Ožalošćena porodica“ u režiji Igora Vuka Torbice, u izvedbi teatara iz Celja i Kranja, jedna od najuspješnijih predstava regiona u protekloj sezoni, a dramski segment će zatvoriti nova predstava “Gospoda Glembajevi“ u režiji Zlatka Svibena, koja će na scenu između crkava stići odmah nakon premijere na Dubrovačkim ljetnim igrama.

Muzički program će, u najvećem dijelu, obilježiti još jedna saradnja sa Muzičkom akademijom sa Cetinja i festivalom „Espresivo“, uz još tri koncerta koji će osvježiti festivalsku praksu izvođenja najboljih djela klasične muzike.

Likovni program donosi dvije autorske postavke. Jedna je multimedijalni projekat mr Svetlane Racanović, međunarodna izložba „Linije bjekstva-linije otpora“ koji na festival vraća konceptualnu umjetnost i eksperiment u oblasti likovnog, a druga je projekat „Ćutanje kamena“ autorke dr Rajke Bošković

Obilježavanje jubileja

Članica Savjeta i nekadašnja slektorka književnog Svetlna Ivanović kazala je da su se ovogodišnjim Trgom pjesnika potrudili da isprate najzanačajanije naslove zemlje i regiona u domenu književne produkcije, kao i da obilježimo neki od značajnih jubileja, koji 2017. godinu čine posebnom.

„ Međutim, imajući u vidu i okolnosti u kojima se kreirao ovogodišnji program, izbor smo morali svesti na devet književnih večeri, tokom kojih ćemo, zajedno sa našim gostima, pokušati još jednom da se osvrnemo na suštinu djelovanja u pisanoj riječi, na nasušnu potrebu za pričom i pričanjima, ali i za čitanjem i tumačenjem kao suštinskom nadopunom svijesti o smislu.Kada su jubileji u pitanju, ove godine smo se odlučili za obilježavanje onoga koji je kulturi kojoj pripadamo i prostoru sa koga potičemo najbliži. Povodom 170 godina od objavljivanja prvog izdanja „Gorskog vijenca“ u Beču 1847, na Trgu ćemo čuti dva predavanja nekih od potvrđenih poznavalaca Njegoševog djela. Trg će biti otvoren predavanjem akademika Tonka Maroevića, koji će govoriti o mogućnostima lirskog čitanja „Gorskog vijenca“, dok će profesor sa Filozofskog fakulteta u Nikšiću, Dušan Krcunović, govoriti o „Njegoševim antitiranskim dijalogizmima““, kazala je ona.

Publika će ovoga ljeta na Trgu u imati priliku i da čuje prof. dr Jelenu Pilipović, profesoricu anglistike sa nikšićkog fakulteta Mariju Krivokapić, Dimitrija Popovića, Dragana Boškovića, Ivanu Dimić, Balšu Brkovića. Za sam kraj ovogodišnjeg Trga potvrđeno je gostovanje jednog od najznačajnijih autora post-jugoslovenske književnosti, hrvatskog i bosanskohercegovačkog pisca Bekima Sejranovića.

( Vuk Lajović )