Brisel predlaže integraciju zapadnog Balkana: Isti porezi, zajednička berza?

Lideri šest država zapadnog Balkana na samitu u Trstu 26. juna trebalo bi da usvoje Nacrt akcionog plana koji sadrži mjere u cilju stvaranja zajedničkog ekonomskog područja na inicijativu Evropske komisije.

EK je u napomenama koje je pripremila u susret julskom samitu u Trstu, u koje “Vijesti” imaju uvid, navela da bi Akcioni plan imao dvije glavne dimenzije - mjere za poboljšanje regionalne ekonomske integracije i mjere za jačanje poslovanja i razvoja preduzetništva.

Među predloženim mjerama su da se razmotre nacionalne poreske politike i podsticaji i poboljša nivo regionalne harmonizacije, a ne da se podstiču “utakmice do propadanja”.

Predlaže se i uklanjanje diskriminacione prakse u oblasti javnih nabavki i postigne dogovor o mogućem regionalnom programu investicionih reformi koje se odnose na ulazak, zaštitu i podsticaje za ulagače, uspostavi sveobuhvatan i usklađen sistem izvještavanja o stranim direktnim ulaganjima.

Predložena je konsolidacija regionalnih tržišta kapitala uspostavljanjem zajedničkih trgovinskih platformi, uspostavljanje zajedničke procedure za različite finansijske proizvode i olakšavanje prekogranične mobilnost visokokvalifikovanih stručnjaka, studenata, istraživača i akademika i njihovu integraciju u profesionalne i akademske mreže EU.

Iz Vlade su “Vijestima” kazali da će Crna Gora podržati ovakve inicijative i da zagovara regionalnu saradnju među ostalim i ekonomsku.

“U ovom konkretnom slučaju nema govora ni o kakvoj 'carinskoj uniji' niti 'zajedničkom tržištu' kako je u nekim krugovima ova inicijativa tumačena”, kazali su iz Vlade.

Međutim, “Vijesti“ saznaju da je crnogorska Vlada najrezervisanija od svih šest zapadnobalkanskih država prema ovoj inicijativi EK, jer strahuje da bi u nekom paketu sa ostalima izgubila trenutnu prednost u integracijama.

“Polazni stav je da smo svakako za regionalnu saradnju, ali ne na uštrb EU integracija, tj. da smo previše ispred ostalih da bi mogli da se prilagođavamo njima”, rekao je sagovornik “Vijesti” upoznat sa ovim procesom i stavom Vlade.

Crna Gora nije jedina koja ima rezerve - i Kosovo navodno ima dosta primjedbi, a Albanci i Makedonci imaju “pitanja o svemu”, dok su najzagrijaniji za plan Brisela Srbija i BiH.

"Nije niko rezolutno protiv. Svi su za regionalnu ekonomsku saradnju, samo što iznose rezerve. Mi smo, prirodno, najodlučniji u tome, jer smo najdalje odmakli (u pregovorima sa EU)", rekao je izvor “Vijesti”.

Najspornije za Crnu Goru je mogućnost formiranja novih regionalnih zajedničkih struktura koje bi donosile odluke obavezne za sve.

“Samo bez neke institucionalizacije”, kaže izvor.

U dokumentu EK piše da regionalna ekonomska zona “nije alternativa za integracije u EU”, a Crna Gora je navodno dobila uvjeravanja od značajnih država EU da se “ništa neće raditi na štetu EU integracija”.

Crna Gora je članica Svjetske trgovinske organizacije i odgovaraju joj pravila slobodne trgovine u okviru Centralno-evropske trgovinske asocijacije.

Među oblastima koje su prihvatljive za Vladu iz dokumenta EK su regionalno povezivanje u oblasti energetike i putne infrastrukture, slobodno tržište rada, priznavanje diploma i studiranje pod jednakim uslovima i digitalizacija.

“Sprovođenje ovog programa ne bi trebalo da stvori nove zajedničke strukture niti bi ograničila mogućnost partnera da imaju autonomnu trgovinsku politiku niti podrazumijevaju usklađivanje vanjskih tarifa partnera”, navodi se u dokumentu EK.

Preporučuje se da se ubrza rješavanje sporova i ojača sprovođenje zakona, da se radi na usklađivanju sa Zajedničkom spoljnom tarifom EU i maksimalno iskoriste preferencijalna pravila o porijeklu.

Komesar za proširenje i susjedstvo Johanes Han rekao je u ponedjeljak u Briselu da je uvjeren da će na samitu u u Trstu biti podržana ideja o stvaranju zajedničkog regionalnog ekonomskog prostora. On je kazao i da nije isključeno da se neka zemlja pridruži EU tokom mandata sljedeće EK u periodu 2019-2024.

Iz crnogorske Vlade su kazali da je na sastancima sa EK usaglašeno da „zajedničko tržište“ i „carinska unija“, kao vidovi integracija nijesu prihvatljivi (jer znače gubljenje samostalnosti u vođenju trgovinske i ukupne ekonomske politike zemalja regiona).

EK sprema finansijsku podršku

EK, kako se navodi u dokumentu, trenutno radi na obezbjeđenju finansijske podrške za neke od elemenata programa regionalne integracije i namjerava to da objavi kada države zapadnog Balkana “obnove predanost produbljivanju regionalne ekonomske integracije i regionalne saradnje” uz podsticanje šefova tih država sa podrže Akcioni plan na samitu u Trstu.

Jačanje regionalne integracije, kako je objašnjeno, podstiče približavanje regije EU. Integracija će se graditi na potencijalima regije kako bi postala konkurentnija, postigla rast i povećala broj radnih mjesta (do 2025. očekuje se do 80.000 dodatnih radnih mjesta).

( Mihailo Jovović, Biljana Matijašević )