Uspostaviti povjerenje između vlada i NVO kada je u pitanju finansijsko upravljanje

U državama Zapadnog Balkana ne postoji potpuno povjerenje između vlada i civilnog sektora u vezi sa uspostavljanjem sistema finansijskog upravljanja, ocijenio je šef Sektora za saradnju u Delegaciji Evropske Unije (EU) u Podgorici, Andre Lis.

On je danas, na prvom danu regionalnog skupa "Raditi zajedno", koji je organizovao TACSO, kazao da EU revidira svoj višegodišnji finansijski plan za period 2017/20. godina, navodeći da treba da razgovaraju sa parlamentom šta će konkretno biti urađeno u tom periodu.

„Svrhe za koje ćemo koristiti finansijska sredstva i dalje ostaju jačanje kapaciteta, ali i upravljanje, jer jasno je kada država pristupi EU, sva sredstva će ići preko Vlade, ne više direktno od EU ka civilnom sektoru. Onda je bitno da zemlja preuzme odgovornost za ta sredstva“ pojasnio je Lis.

Za to su, kako je ocijenio, neophodne dvije stvari.

„Prva je povjerenje između Vlade i civilnog društva, da li mogu da sarađuju i da li civilno društvo može da vjeruje Vladi da će adekvatno raspodjeljivati ta sredstva, kao i da li Vlada može vjerovati civilnom društvu da će ta sredstva adekvatno koristiti“, naveo je Lis.

On je kazao da je druga stvar uspostavljanje sistema finansijskog upravljanja.

„Odgovor je da, u nijednoj od zemalja, ne postoji potpuno povjerenje, tako da na tome treba dalje da radimo, a kada sam pomenuo stagnaciju, mislio sam na to da postoji dijalog, spremnost, ali još uvijek nemamo puno povjerenje u mogućnost saradnje. Zato nam je civilno društvo sa jedne strane stola, a predstavnici Vlade sa druge“, istakao je Lis.

On je poručio da između Vlade i civilnog društva ne može biti suprostavljenosti inače će, kako je upozorio, doći do porasta populizma, „što nažalost vidimo na djelu u nekim državama članicama EU“.

Ministarka javne uprave, Suzana Pribilović, kazala je da Crna Gora prati trendove koji se odnose na oblast nevladinih organizacija u zemljama EU, kao i da čini značajne napore u cilju razvoja civilnog sektora.

„Crna Gora je bila prva zemlja u regionu koja je 2012. godine normativno uredila pitanja koja se odnose na funkcionisanje ovog sektora i time poslužila kao primjer drugima“, podsjetila je Pribilović.

Ona je podsjetila da je nakon dvije godine sistematskog rada na izradi optimalnog modela finansiranja, Skupština Crne Gore nedavno donijela Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o nevladinim organizacijama, čiji je glavni cilj, kako je kazala, usmjeren na uspostavljanje kvalitetnog modela budžetskog finansiranja projekata NVO.

„Jedna od krucijalnih novina i specifičnosti, u odnosu na uporedna iskustva, jeste definisanje procentualnog iznosa tekućeg budžeta koji će se korisiti za finansiranje projekata NVO, ukupno 0,5 odsto tekućeg budžeta“, pojasnila je Pribilović.

Ona je podsjetila da je u toku priprema Strategije razvoja nevladinih organizacija 2018-2020, koja bi trebalo da, kako je kazala, na bazi do sada urađenog, definiše buduće ciljeve i aktivnosti u ovoj oblasti.

„Nacrt dokumenta je pripremljen i očekujemo da će se vrlo brzo naći na javnoj raspravi“, istakla je Pribilović.

Direktor projekta, SIPU International, Ake Sahlin, podsjetio je da TACSO traje već osam godina, i da druga faza treba da se završi u novembru ove godine, „tako da je ovo jedna vrsta preliminarnog završnog skupa“.

On je ocijenio da je reformski proces bitan i da je on donio koristi na različitim nivoima u različitim zemljama.

„Različite zemlje su se bavile temama koje su od značaja, bez obzira da li je u pitanju obaveza politike ili obaveza civilnog društva. Mislim da treba da izvučemo pouke iz onog što je naučeno, ne samo u smislu reforme, nego i vrijednosti te reforme u kojoj je mjeri unaprijeđeno odlučivanje kroz angažman građana i civilnog društva.

( Mina )