Nove TE teško do EU standarda

Gotovo nijedna planirana termoelektrana na zapadnom Balkanu, među kojima i je i drugi blok Termoelektrane Pljevlja, neće ispuniti nove, strože standarde zagađenosti, koje je EU usvojila 28. aprila, pokazala je nova analiza CEE Bankwatch mreže.

Podsjeća se da je EU usvojila nove tehničke standarde za velika postrojenja za sagorijevanje, takozvani LCP BREF koji sadrži najbolje raspoložive tehnike za suzbijanje zagađanja vazduha, vode i zemljišta, kao i granične vrijednosti emisija gasova.

Bankwatchova analiza obuhvata osam termoelektrana planiranih u Bosni i Hercegovini, Kosovu, Makedoniji, Crnoj Gori i Srbiji, kao i postrojenje Stanari u BiH, koje je počelo da radi u septembru prošle godine.

“U poređenju sa granicama emisije postavljenim u BREF-u, pet planiranih jedinica sigurno neće zadovoljiti nove standarde, dok za preostala tri nije dostupno dovoljno informacija”, navodi se u analizi dostavljenoj “Vijestima”.

Podsjeća se da je u Crnoj Gori planirana izgradnja drugog bloka Termoelektrane Pljevlja, a ugovor je potpisan sa češkom kompanijom Škoda Praha.

Navodi se da je projekt nedavno prošao proces procjene uticaja na okolinu, a ekološka dozvola je izdata mnogo kasnije.

“Crna Gora je jedna od zemalja koja koristi BREF EU kao referencu u davanju dozvola, pa je stoga jasno da će projekat Pljevlja II biti klasifikovan kao novo postrojenje u skladu s EU BREF-om i trebalo bi da bude takvo”, navodi se u analizi.

Dodaje se da drugi blok nije osmišljen da zadovolji nivoe emisija u skladu sa najbolje dostupnim tehnologijama (BAT) za sumpordioksid (SO2) i azotne okside (NOx) u novim postrojenjima. Navodi se da za prašinu to zavisi od perioda uzorkovanja, koji nije naveden u procjeni uticaja na životnu sredinu.

Iz Bankwatcha su kazali da dodatne BAT granice za hlorovodičnu kiselinu (HCl), fluorovodonična kiselina (HF) i živu nijesu uzete u obzir i nije jasno u kojoj mjeri bi projekat zadovoljavao ove granice.

Kako dodaju, većina vlada na zapadnom Balkanu već je usvojila zakonodavstvo kojim se navodi da se BREF koristi kao osnova za dozvoljavanje gradnje novih projekata na ugalj, pa se ti standardi moraju primijeniti na nove postrojenja čim stupe na snagu u EU kasnije ove godine.

Pippa Gallop iz Bankwatcha kaže da predlagači ovih projekata neće izazvati kašnjenje projekata preispitivanjem i preduzimanjem mjera kako bi ih uskladili s novim standardima EU, ali bi to moglo kasnije skupo da ih košta.

“Dodatni troškovi koje će novi standardi zahtijevati predstavljaju najnoviji znak upozorenja za vlade da ugalj brzo postaje nepodnošljiva odgovornost”, upozorila je Gallop.

Pregovori o finansiranju i gradnji drugog bloka Termoelektrane u Pljevljima još traju. Iz Elektroprivrede su “Vijestima” nedavno kazali da se konačna odluka očekuje u “relevatnom roku”.

Škoda Praha predložila je krajem februara ove godine kinesku Bank of China i kinesku osiguravajuću kuću Sinosure (China Export & Credit Insurance Corporation) kao alternativne finansijere projekta drugog bloka TE.

Prethodno je Češka eksportna banka (CEB) odustala od kreditiranja, a obaveza Škode je da obezbijedi finansijera za projekat vrijedan oko 338 miliona eura. Škoda Praha treba da obezbijedi 85 odsto.

Iz EPCG tvrde da je Dilojtova studija opravdanosti pokazala da je projekat isplativ.

Preduzeća da da gledaju u budućnost

Koordinator Energywatch Energy Ioana Ciuta smatra da sada kada su elektroprivrede na zapadnom Balkanu dužne da se pridržavaju pravila tržišta EU, moraju učiniti mnogo više kako bi osigurali da njihova ulaganja budu finansijski održiva.

”Oni više ne mogu samo tražiti od države novac za dodatna ulaganja ili pomjeriti zakonske rokove za sprovođenje. Moraju da počnu da gledaju unaprijed i ispitaju hoće li ih planovi gurnuti u probleme nekoliko godina", poručio je Ciuta.

( Biljana Matijašević )