Protest mještana bjelopoljskog sela: Ako presuši rijeka nema nam života
"Koncesionari su nam posjekli šume, uništili puteve, nikada ništa država nije učinila za selo i sada hoće da nam otmu izvor života"
Više od stotinu mještana i ljudi koji potiču iz sela Lijeske potpisali su peticiju protiv odvođenja cijevima vode iz rijeke Lještanice radi izgradnje male hidorelektrane.
Mještani sela udaljenog tridesetak kilometara od Bijelog Polja tvrde da se ne protive izgradnji centrale na prirodnom vodotoku rijeke.
Ističu da bi korito ostalo suvo ako bi se voda odvodila cjevovodom dugim pet kilometara do već izgrađene hidrocentrale Vrelo.
Elektranu planira da gradi konzorcijum češke firme “Vodni Zdroje” i podrgoričke “Synergy”.
Mještani Vladi predlažu da se uradi fabrika vode, a na daljem toku hidrocentrala.
Vlada je 20. aprila donijela odluku o utvrđivanju javnog interesa za eksproprijaciju nepokretnosti za izgradnju male hidroelektrane.
Profesor u penziji Todor Damjanović kazao je da je rijeka izvor života za oko 50 domaćinstava.
“Počev od prvih virova od izvora rijeka je bogata potočnom pastrmkom. Ovome se jadu nismo nadali, da nam odvedu izvor života. Oni kažu da će ostaviti nešto vode, a znamo šta su uradili po Beranama, gdje ljudi prelaze rijeku u plitkim cipelama. Mi bez rijeke ne možemo opstati i ona nam je sve”.
On tvrdi da je Lještanica čista kao suza i da je pitka, te da uz nju ima dvadesetak izvora koji bi, u slučaju odvođenja vode, takođe presušili.
Damjanović tvrdi da se na Lještanici nalazi najljepši i najveći bjelopoljski vodopad Skakala, koji je prava atrakcija za turiste.
Poljoprivrednik Miloje Đačić kazao je da ima sedmočlanu porodicu i da svi žive isključivo do stočarstva.
Naglasio je da će se mještani svim silama boriti da sačuvaju rijeku.
"Odavde nosim vodu za moj katun... Od ove rijeke nam zavisi život i opstanak na selu, a oni hoće da je odvedu. Koncesionari su nam posjekli šume, uništili puteve, nikada ništa država nije učinila za ovo selo i sada hoće da nam otmu izvor života”.
Mještani su objasnili da je sada veliki vodostaj, ali da se ljeti rijeka može pregaziti u opancima.
Mini hidroelektrana Vrelo, vrijedna 1,7 miliona eura, puštena je u rad u maju pretprošle godine.
Inženjer: Korito neće presušiti
Inženjer kompanije “Sinergy” Ljubiša Bošković tvrdi da korito rijeke neće presušiti. On je kazao da je hidroelektrana projektovana da ostavlja “varijabilan ekološki prihvatljiv protok” od oko 9.000 litara u minuti, a nikad manji od 5.000 litara.
Istakao je da Regionalni vodovod za primorje koristi 18.000 litara u minuti u špucu sezone.
"Zbog šire javnosti dužan sam da pojasnim da država nije investitorima ostavila na volju hoće li ili neće ostaviti suvo korito, već je donijela Pravilnik o načinu određivanja ekološki prihvatljivog protoka površinskih voda, kojim se propisuje koja količina vode mora da ostane u koritu nakon odvođenja dijela vode u cjevovod. Taj pravilnik nijesu donijeli investitori, već su ga zajednički radili nevladin sektor, na čelu sa NVO Green home, prof. dr Danilo Mrdak koji je inače porijeklom iz sela Lijeske i ostali naučnici koji se bave zaštitom životne sredine... i na kraju predstavnici resornih ministarstava".
( Jadranka Ćetković )