Odabrani pune džepove, ostali čekaju da sudije i tužioci rade po zakonu
Prema saznanjima Centra za istraživačko novinarstvo (CIN-CG), u 2015. i 2016. godini advokat Zdravko Begović izabran je u podgoričkom Višem sudu osam puta za branioca po službenoj dužnosti, od čega je zaradio nešto više od 41.000 eura
Tri advokata za prethodne dvije godine zaradila su preko 100.000 eura, samo na odbranama po službenoj dužnosti u kojima ih je angažovao podgorički Viši sud.
Sa druge strane, najveći broj branilaca sa spiska Advokatske komore u tom periodu nijednom nije biran po službenoj dužnosti.
To se vidi i iz istraživanja: Odbrana po službenoj dužnosti - domino efekat zaobilaženja zakonske procedure, koju je uradio Centar za monitoring i istraživanje (CEMI).
Prema saznanjima Centra za istraživačko novinarstvo (CIN-CG), u 2015. i 2016. godini advokat Zdravko Begović izabran je u podgoričkom Višem sudu osam puta za branioca po službenoj dužnosti, od čega je zaradio nešto više od 41.000 eura.
Advokat Hamid Ganjola biran je šest puta i od toga je zaradio skoro 34.000 eura.
U istom sudu advokat Branko Anđelić postavljen je tri puta i zaradio preko 26.000 eura.
Iz istraživanja CEMI-ja može se zaključiti i da je u 2015. najviše novca od odbrana po službenoj dužnosti uzeo advokat iz Bijelog Polja Fikret Kurgaš - gotovo 24.000 eura, dok je u 2016. godini najplaćeniji bio Zdravko Begović sa skoro 36.500 eura.
Portparolka Višeg suda Aida Muzurović za CIN-CG navela je da je ranijim Zakonikom o krivičnom postupku, koji se primjenjivao do 26. jula 2015. godine, bila predviđena mogućnost da okrivljeni u slučajevima obavezne odbrane sam izabere sa spiska Advokatske komore branioca koji će ga zastupati u postupku.
Dodala je, međutim, da je aktuelnim ZKP-om propisano je da u slučajevima obavezne odbrane predsjednik suda okrivljenom postavlja branioca po službenoj dužnosti, po redosljedu sa spiska Advokatske komore.
Tvrdi da u tim slučajevima predsjednik suda strogo poštuje redosljed advokata prema spisku koji sudu dostavlja Advokatska komora.
“Dakle, imajući u vidu da je ranijim zakonskim određenjem bila predviđena mogućnost da okrivljeni sami izaberu branioca po službenoj dužnosti, nije začuđujuća činjenica da su neki advokati više puta postavljani za branioca po službenoj dužnosti. Takva situacija nastala je kao rezultat zakonskog određenja, a ne rezultat samovolje predsjednika suda. Novo zakonsko određenje eliminiše mogućnost da jedan advokat više puta bude postavljen za branioca po službenoj dužnosti, prije nego se postave ostali advokati prema redosljedu”, zaključila je ona.
Prema podacima iz istraživanja, međutim, ova tri branioca su najviše novca uzeli upravo u 2016. godini, kada je na snazi bio novi ZKP.
Takođe, u izvještaju CEMI-ja piše da je Viši sud u Podgorici za te dvije godine dao nešto malo manje od pola miliona eura za službene odbrane, od čega je znači petina tog novca data Begoviću, Ganjoli i Anđeliću.
Zakinuto preko 82 odsto advokata
Autor izvještaja i direktor nevladine organizacije CEMI Zlatko Vujović, u istraživanju navodi da od 781 advokata spiska Advokatske komore, njih 743 (95,1%) ni jednom u 2015. i 2016. nijesu postavljeni kao branioci po službenoj dužnosti u predmetima Specijalnog tužilaštva i Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju.
Takođe, viši sudovi u te dvije godine, nijesu nijednom postavili njih 673 (82,2%) za odbrane po službenoj dužnosti.
Njih 661 (84,6%) nije postavljeno u tom periodu ni pred osnovnim tužilaštvima, sa izuzetkom tužilaštva u Baru, koje nije dostavilo podatke.
Ni u osnovnim sudovima, sa izuzetkom suda u Podgorici i Cetinju, koji nijesu dostavili podatke, nijednom nije postavljen 571 (73%) advokat.
Jedino su osnovni sudovi u Beranama i Bijelom Polju postavili svakog branioca po jednom u toku godine.
“Rezultati istraživanja pokazuju da se u praksi ne poštuje pravilo ZKP-a o postavljanju branilaca po redosljedu sa spiska Advokatske komore. Uočen je neravnomjeran odnos među advokatima po pitanju raspodjele službenih odbrana. Postoji određeni broj advokata koji je tokom izvještajnog perioda postavljan preko dvadeset puta”, zaključio je Vujović za CIN-CG.
Tvrdi da dolazi do raznih zloupotreba zbog nepostojanja transparentne procedure prilikom postavljanja branilaca.
“Ne postoje javno objavljeni podaci o pozivanju, postavljanju branilaca, razlozima odbijanja dužnosti. Ova praksa dovodi do favorizovanja pojedinih advokata i do neravnomjerne raspodjele službenih odbrana među advokatima”, rekao je Vujović.
U izvještaju konstatuje i da praksa telefonskog kontaktiranja branilaca nije dovoljno jasna i ostavlja mogućnosti za zloupotrebe, odnosno da pojedini tužioci “cimnu” advokata na telefon, pa ako se ne javi u narednih minut, dva, zovu narednog ili, češće, nekog po svom nahođenju.
“Advokat koji se nije javio, najčešće iz razloga što nije bio u mogućnosti, biva preskočen i mora da čeka da se okrene cio krug, što je cijelih godinu dana”, piše u istraživanju.
Napominje se takođe da spisak advokata zaduženih za zastupanje po službenoj odbrani nije javno objavljen.
Ispitani advokati - njih 45 odsto tvrde da se Zakon ne primjenjuje kako je propisano, da se u praksi ne poštuje redosljed sa spiska koji sačinjava Advokatska komora: “Jer samo određeni 'privilegovani' advokati stiču mogućnost da budu postavljeni za branioce po službenoj dužnosti i na taj način dolazi do unaprijed postignutog dogovora između sudije i postavljenog branioca koji, po njihovom mišljenju, može biti na štetu okrivljenog”.
Za dvije godine platili više od 2 miliona za službene odbrane
Sudovi i tužilaštva su u 2015. i 2016. godini, po osnovu odbrana po službenoj dužnosti isplatili skoro dva miliona eura.
Za 2015. je isplaćeno 1.002.774 eura, dok je za 2016. iznos nešto manji - 893.218 eura.
“Bitno je napomenuti da ovdje nedostaju podaci o ukupnim troškovima na nivou Višeg državnog tužilaštva u Podgorici i Osnovnog državnog tužilaštva u Baru, tako da je u praksi ukupan iznos isplaćenih novčanih sredstava bio i veći”, piše u istraživanju.
Specijalno državno tužilaštvo tokom 2015. godine nije imalo troškova za odbranu po službenoj dužnosti, dok su troškovi za postavljenje 12 branilaca po službenoj dužnosti za 2016. godinu iznosili 20.520,97.
Osnovni sudovi su u 2015. isplatili 434.659 eura, a u 2016. su za službene odbrane dali 443.095 eura.
Viši sudovi su u 2015.potrošili 389.908, a u 2016.godini 309.097 eura. Osnovna tužilaštva su potrošila nešto preko 170.000 eura za te dvije godine, dok podgoričko Više državno tužilaštvo nije dostavilo podatke. Više državno tužilaštvo u Bijelom Polju je potrošilo oko 130.000 eura za obje godine.
Neophodna javna evidencija o telefonskom pozivanju branilaca
U dokumentu CEMI-ja date su i preporuke među kojima je uspostavljanje javne evidencije o postavljanju advokata, koja bi učinila vidljivim podatke u vezi sa cjelokupnom procedurom, uključujući podatke o telefonskom pozivanju branilaca, tačnom vremenu pozivanja, broju upućenih poziva, kao i razlozima odbijanja.
“Na ovaj način izvršila bi se kontrola poštovanja redosljeda sa liste Advokatske komore. Kontrola rada sudova i tužilaštava bi mogla da se vrši preko Ministarstva pravde”, predlažu u dokumentu.
Dodaje se da bi trebalo razmotriti i mogućnost uspostavljanja posebne liste na kojoj bi se nalazili samo advokati koji žele da se bave službenom odbranom, posebno imajući u vidu da postoje advokati koji se bave isključivo građanskim pravom.
“Sudovi i državna tužilaštva treba da prate rad branilaca i da ukazuju na propuste u njihovom radu i da, ukoliko je potrebno, iniciraju razrješenje postavljenog branioca koji neuredno vrši dužnost, što je jedna od mogućnosti predviđenih ZKP-om. Tako bi se uticalo na kvalitet ove vrste odbrane”, zaključuje se u istraživanju.
Begović: Pravila se poštuju
Predsjednik Advokatske komore Zdravko Begović tvrdi da se radi o periodu do jula 2015. godine, kad su isključivo osumnjičeni i okrivljeni imali pravo da biraju advokata.
Objašnjava da su to predmeti započeti u tom periodu i koji mogu trajati godinama.
Dodaje da je potpuno normalno da su ljudi birali advokate koji su prepoznati kao krivičari.
“To su legalno prijavljeni prihodi i državi je redovno plaćan porez”, istakao je Begović.
Kaže da je u svim drugim slučajevima angažovan jednom godišnje ili ni toliko.
Odbacio je mogućnost da bilo koji advokat može biti postavljen mimo reda.
“To nije tačno, ne postoji nijedan sud, nijedno tužilaštvo koje ne poštuje spisak i redosljed po kome se biraju branioci”.
Pojašnjava da i kod njega često dolaze pojedini advokati koji govore da nijesu izabrani po godinu ili dvije, ali da se ispostavi da recimo advokatu bude isključen telefon, pa se to računa kao da je biran.
“Taj spisak ja kontrolišem i nijedan advokat ne može biti izostavljen sa tog spiska, to je prazna priča. Ne postoji teorijska šansa da neko može biti postavljen mimo reda, ja redovno komuniciram sa predsjednicima sudova i rukovodiocima tužilaštava da se ti spiskovi poštuju”.
( Maja Boričić )