74 godine od stradanja pivskog naroda 1943. godine
Književnik Kosta Radović je za vrijeme Pete ofanzive imao šest godina i u zbjegu, u pećini, slusao je"kolektivni, narodni lelek mučenika" koji u njegovoj duši i srcu traje i do danas
U Dolima, u Pivi, obilježene su 74 godine od stradanja pivskog naroda kada je za vrijeme Pete ofanzive 1943. godine jedinica „Princ Eugen“, sastavljena od njemačkih folksdojčera i hercegovačkih ustaša, ostavila za sobom pustoš ubivši oko 1.260 Pivljana. Samo u Dolima, 7.juna, za sat su ubili 522 ljudi, među kojima i 109 djece, od kojih je jedno rođeno na gubilištu. Nevine žrtve bile su podijeljene u tri grupe – jednu su činili muškarci stariji od 15 godina, drugu žene i djevojke, a treću djeca.
Redoslijed ubijanja u vrtačama, gdje se danas nalaze spomenici žrtvama, bio je obrnut.
Svetu arhijerejsku liturgiju služio je episkop budimljansko-nikšićki vladika Joanikije sa brojnim sveštenstvom i monaštvom, a na mjesto stradanja okupio se veći broj Pivljana.
"Ovo mjesto stradanja kao sabirno mjesto pivskog stradanja daje Pivi novi život", kazao je Joanikije i dodao da se nada da ce Dola postati mjesto poklonjenja širih razmjera.
Književnik Kosta Radović je za vrijeme Pete ofanzive imao šest godina i u zbjegu, u pećini, slusao je"kolektivni, narodni lelek mučenika" koji u njegovoj duši i srcu traje i do danas.
"Što dječiji strah i staračka tuga zapamtiše to se nikada ne može izbrisati, to se u grčevitim snovima javlja", kazao je Radović.
Protojerej Miodrag Todorović prisjetio se i drugih zločina koji su se u bivšoj Jugoslaviji desili za vrijeme Drugog svjetskog rata, sa posebnim osvrtom na Dola.
Sa Pivljanima su bili i pobratimi iz Velike pod Čakorom koje je zbližila ista nevolja i isto stradanje. Tamo je ista SS jedinica, potpomognuta brdskom „Skenderbeg“ divizijom, 28. jula 1944. godine za samo dva sata na najsvirepiji način ubila preko 500 ljudi, žena i djece. U ime Velicana skup je pozdravio Miloš Paunović, a predstavnici tog bratstva su jeromonahu Jeftimiju, igumanu Pivskog manastira, sliku freske velikih mučenika.
U dolinama gdje su ubijene nevine žrtve 1977. godine je napravljen memorijalni kompleks, rad vajara Luke Tomanovića, a prije deset godina izgrađena je i crkva, tipa lovćenske kapele.
Predstavnici opštine Plužine i borci položili su vijence na jedno od tri spomen obilježja u Dolima.
Nakon pričešća okupljenih osveštan je i prerezan slavski kolač koji je donio ovogodišnji domaćin Mirko Kecojević, dok će naredne godine domaćin biti Miloš Cicmil.
Služba u Dolima je prva nakon sto je sveti arhijerejski sabor SPC na predlog eparhijebudimljansko nikšićke u diptih svetih uvrstio pivske novomućenike koji ce se praznovati 7. juna.
Organizatori pomena su Opština i Centar za kulturu Plužine, Eparhija budimljansko-nikšićka i manastir Piva. Na kraju je održan prigodan kulturno umjetnički program.
Dola "neinteresantna" istoričarima
Nažalost, Dola i dalje nijesu „interesantna“ istoričarima pa se o „pivskoj krvavoj bajci“ više može naučiti iz novinskih tekstova nego istorijskih udžbenika namijenjenih osnovcima i srednjoškolcima.
Veliki broj ljudi u Crnoj Gori nije čuo za Dola koja je preživio samo jedan stradalnik – tridesetšestogodišnji Miloš Glomazić koji je uspio da pobjegne sa strelišta i tako bude svjedok najtežeg zločina u Pivi koji se dogodio za vrijeme Drugog svjetskog rata. Miloš je preminuo 1986. godine.
Galerija
( Svetlana Mandić )