Veljovića okrivili za "Limenku"

Tužilaštvo je konstatovalo da Veljović nije preduzeo nijednu radnju da bi se ispunio ugovor sa Đukanovićem, te da su time "nastupile posledice krivičnog djela nesavjestan rad u službi". Međutim, Veljović zbog toga, najvjerovatnije, neće odgovarati jer je po ocjeni tužilaštva nastupila zastara krivičnog gonjenja

114 pregleda16 komentar(a)
Veselin Veljović, Foto: Zoran Đurić
06.06.2017. 09:51h

Tokom izviđaja u slučaju "Limenka" nije pribavljen ni jedan dokaz koji bi ukazivao da je bivši direktor Uprave policije Veselin Veljović, shodno obavezi iz ugovora koji je potpisao sa bratom bivšeg premiejra Mila Đukanovića, biznismenom Acom Đukanovićem, preduzimao aktivnosti da se oslobodi dio zgrade u kojem su se nalazile službe Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP), objavio je "Dan".

To je konstatovano u rješenju o odbačaju krivične prijave u slučaju "Limenka" koje je proglašeno tajnim dokumentom, a koji je "Dan" objavio.

U njemu se navodi da je krivična prijava protiv Veljovića odbačen zbog zastare krivičnog gonjenja, dok je u slučaju bivšeg ministra Ivana Brajovića tužilaštvo ocijenilo da nema dokaza da je izvršio krivično djelo nesavjestan rad u službi.

Tužilaštvo je konstatovalo da Veljović nije preduzeo nijednu radnju da bi se ispunio ugovor sa Đukanovićem, te da su time "nastupile posledice krivičnog djela nesavjestan rad u službi". Međutim, Veljović zbog toga, najvjerovatnije, neće odgovarati jer je po ocjeni tužilaštva nastupila zastara krivičnog gonjenja.

U rješenju koje je poslato na nekoliko državnih adresa, a koje je "Danu" dostavljeno iz krugova bliskih izvršnoj vlasti, faktički se navodi da su ministri unutrašnjih poslova iz tog perioda (2008. do 2012. godine) Jusuf Kalamperović i Ivan Brajović negirali Veljovićeve tvrdnje da ih je u više navrata obavještavao o zaključenju ugovora. do sa Đukanovićem, preduzetim obavezama i potrebama preseljenja službi MUP-a iz "Limenke"

"Osumnjičeni Veselin Veljović kao direktor Uprave policije, nije u ugovorenom roku i to od 26. maja 2008. do 26. maja 2010. obavijestio odgovorno lice u MUP-a o potrebi izmještanja službi tog Ministarstva iz starog objekta CB Podgorica, niti je preduzeo bilo koju drugu radnju kako bi se ispunila ugovorena obaveza. Zbog takvog nečinjenja nastupile su posledice krivičnog djela nesavjestan rad u službi iz člana 417 Krivičnog zakonika, mogućnost nastupanja teške povrede prava drugog, tj. kupca i mogućnost nastupanja imovinske štete", navodi se u rješenju tužilaštva.

Veljović je, u ime Vlade Crne Gore, sa Acom Đukanovićem zaključio ugovor o prenosu prava korišćenja 26. maja 2008. godine, kojim se, između ostalog, propisan dvogodišnji rok za demontiranje "Limenke", uz kojoj su bili smješteni kapaciteti Sektora za upravne poslove unutrašnje poslove MUP-a. Nakon što je istekao rok za demotiranje i transport tog objekta taj sektor je i dalje ostao u tim prostorijama, zbog čega "Limenka" nije ukomnjena i samim tim ugovor nije ispoštovan.

"U postupku izviđaja nije pribavljen nijedan dokaz koji bi ukazivao da je osumnjičeni Veselin Veljović, shodno svojoj ugovorenoj obavezi, preduzimao aktivnosti da se u potpunosti oslobodi zgrada, odnosno da se oslobodi dio u kojem su se nalazile službe MUP-a", konstatovano je u rješenju Osnovnog državnog tužilaštva Podgorica.

Veljović je pred tužiocem tvrdio da je tamošnjem ministru Brajoviću u usmenim komunikacijama i na kolegijumu obavještavao o potrebi iseljenja službenika MUP-a iz "Limenke" te da ga je o tome informisao pisanim putem 29. septembra 2011. godine, Iz tog slijedi da je Veljović tek nakon godinu i četiri mjeseca upoznao Brajovića da je istekao rok za iseljenje "Limenke".

"Nasuprot osumnjičenom Veselinu Veljoviću, osumnjičeni Ivan Brajović je tvrdio da preduzimanjem dužnosti ministra nije dobio bilo kakvu informaciju, niti kopiju ugovora koji se odnosi na pitanje prodaje spornog zemljišta, ističući da je prvi put saznao da dio službenika MUP-a koji rade na poslovima izdavanja dokumenata, treba da se isele iz do tada korišćenog prostora i da za to postoji rok, na osnovu dopisa koji mu je uputio tadašnji direktor policije Veselin Veljović. Tim dopisom od 29. septembra 2011. obaviješten je da je ugovoreni rok za demontiranje i transportovanje postojećeg objekta, tzv. "Limenke", istekao 26. maja 2010. godine. Ivan Brajović je istakao da MUP nije imao nikakva saznanja niti o ugovoru Uprave policije sa kupcem, niti detaljima koji se odnose na obaveze i rokove za iseljenje službenika MUP-a, prije pisanog obavještenja 29. septembra 2011. Osim toga pribavljen je dopis MUP-a iz kojeg proizilazi da je utvrđeno da u periodu od 10. juna 2009. do 2012. godine, u arhivi kabineta ministra ne postoje zapisnici sa sastanka kolegijuma ministra sa direktorom policije i da su njima prisustvovali sekretar, pomoćnici ministra i šefovi unutrašnjih organizacionih jedinica", konstatovano je u rješenju o odbačaju krivične prijave.

Veljović je, kako se navodi, tvrdio i da je prije potpisivanja spornog ugovora sa Đukanovićem razgovarao sa tadašnjim čelnikom MUP--a Jusufom Kalamperovićem.

"Tvrdnja osumnjičenog Veselina Veljovića da je o zakjlučenju ugovora i preduzetim obavezama obavijestio Jusufa Kalamperovića, nije povrđena nijednim prikupljenim materijalnim dokazom, do kje opovrgnuta svjedočkim iskazom Jusufa Kalamperovića, koji je naveo da ga Veselin Veljović nikada nije informisao o zaključenju spornog ugovora i preduzetim obavezama", pišem u dokumentu u koji je "Dan" imao uvid.

Tužilaštvo je konstatovalo da je Veljović kao potpisnik ugovora sa Đukanovićem ,imao obavezu da ispuni ugovor u određenom roku (do 26. maja 2010.. godine) što nije učinio.

"Naime, a kako toproizilazi iz dokaza prikupljenih u izviđaju, on nije preuzeo nijednu radnju da se zgrada u potpunosti iseli. Tek je 29. septembra 2011. godine, po prvi put, preuzeo određene aktivnosti u cilju oslobađanja zgrade, tj. uputio akt ministru Ivanu Brajoviću u kojem ga je obavijestio da je rok za demontiranje objekta, koji je određen ugovorom, istekao dana 26. maja 2010. godine", konstatuje se u rješenju ODT-a.

Nakon što "Limenka" nije iseljena i demontirana u predviđenom roku, Đukanović je tužio državu zbog naknade štete, izmakle dobiti za period od 26. maja 2010. do 17. maja 2012. traživši da mu se isplati 8.488.646,83 eura sa kamatom od 17. januara 2013. do konačne isplate po pravosnažnosti presude. Viši sud je potvrdio presudu podgoričkog Osnovnog suda, koji je donijeta 19. juna 2014. kojom je Đukanoviću dosuđeno 7.057.820 eura za ime naknade štete - izmakle dobiti sa kamatom.