Hrapović i rođaku zaposlio mimo zakona?

Ministar zdravlja Kenan Hrapović je bez raspisivanja oglasa od početka mandata u svom resoru zaposlio sedam osoba, iako je nedavno tvrdio da se u sistemu zdravstva neracionalno troši. Među novim radnicima je, prema tvrdnjama više izvora, i Hrapovićeva svastika.

Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) pitao je Hrapovića zbog čega nijesu oglašena radna mjesta za sedam novozaposlenih i kakve ugovore imaju. Iz njegovog resora odgovorili su da su u toku procedure za popunjavanje radnih mjesta, po novoj sistemazaciji, a „u skladu sa Zakonom“.

Resor Kenana Hrapovića na svom sajtu nema objavljene ni ažurirane spiskove zaposlenih, što nije u skladu sa Zakonom o slobodnom pristupu informacijama.

On, međutim, tvrdi da će se u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu nove sistematizacije donijeti rješenja i objaviti spisak službenika i namještenika.

U Ministarstvu zdravlja trenutno rade 52 osobe. Za vrijeme mandata Budimira Šegrta radilo je njih 45.

Prema nezvaničnim saznanjima CIN-CG, Hrapović je u prvom kvartalu ove godine dostavio Komisiji za ekonomsku politiku i unutrašnji sistem (KEP) na razmatranje nacrt pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, po kojoj je u resoru zdravstva trebalo da bude mjesta za čak 81 zaposlenog. KEP, prema riječima izvora iz Vlade, nije dala zeleno svjetlo na taj dokument. Hrapovićev resor je nakon toga dostavio novi nacrt, kojim je broj radnih mjesta smanjen na 76. Taj su prijedlog usvojili, prvo KEP, a zatim i Vlada.

Iz Ministarstava su potvrdili da je KEP imala primjedbu na broj predviđenih izvršilaca, što su uvažili i smanjili predloženi broj na 76.

Hrapović je, dolaskom na funkciju ministra, uvećao i broj zaposlenih u svom kabinetu. Za tehničku sekretaricu postavio je, prema tvrdnjama više izvora, blisku rođaku njegove supruge Almu Marić. On za CIN-CG, nije odgovorio u kakvom je rodbinskom odnosu njegova supruga i tehnička sekretarka.

Na društvenoj mreži Fejsbuk vide se zajedničke fotografije Marićeve, Hrapovićeve djece i supruge. A na fejsbuk profilu Hrapovićeve kćerke, Marićeva je označena kao član porodice i to tetka.

Nije samo zapošljavanje Marićeve zanimljivo. Dolaskom na funkciju Hrapović je predložio, a Vlada imenovala, za državnog sekretara u Ministarstvu zdravlja nekadašnjeg glavnog budžetskog inspektora Milovana Vujovića. A upravo je Vujović prošle godine kontrolisao da li je Hrapović namjenski trošio novac dok je rukovodio Fondom za zdravstveno osiguranje. Nalaz Vujovića, koji je bio pozitivan, tada je bio predmet sporenja između Hrapovića i tadašnjeg ministra Šegrta. Šegrt je tada tvrdio da Vujović nije dobro uradio posao i da kroz izvještaj „nije tretirao ono što je bio predmet ili nalog inspekcije“.

Hrapović je i za direktoricu Direktorata za zdravstvenu zaštitu izabrao Almu Drešević, suprugu funkcionera Bošnjačke partije Nedžada Dreševića, koja je prije toga radila u podgoričkom Domu zdravlja kao pedijatrica. Iz Centra za građansko obrazovanje (CGO), reagovali su tim povodom, ističući da takvi primjeri pokazuju da koalicioni ugovori očito sadrže i elemente koji urušavaju velika obećanja o profesionalizaciji državne uprave, dodajući da je riječ o političkim imenovanjima.

Zanimljivo je i da su u Hrapovićevom kabinetu tri zaposlena zadužena za odnose sa javnošću, dok je ranije te poslove obavljala samo jedna osoba.

Sekretarku doveo iz FZO, pa raspisao oglas

Hrapović je odgovorio da je tehnička sekretarka u tom resoru Alma Marić zaposlena u skladu sa Zakonom, kojim je propisan način preuzimanja državnog službenika između državnih organa. Ona je prethodno radila u Fondu za zdravstveno osiguranje, kojim je rukovodio Hrapović .

To znači da je mjesto tehničkog sekretara, koje ranije nije postojalo u sistematizaciji, popunjeno, a zaposlena preuzeta od drugog organa i prije nego je radno mjesto utvrđeno.

Po zakonu, preuzimanje između državnih organa je moguće samo ako se ukine državni organ ili dio, pa poslove preuzme drugi. Tek 27. maja objavljen je interni oglas za tehničkog sekretara. Istraživačica javnih politika Instituta alternativa Milena Milošević ocijenila je da je riječ o svojevrsnoj egzibiciji ako je službenica zaposlena u ministarstvu prije usvajanja novog pravilnika. Po tome, sistematizacija radnih mjesta je “obesmišljena”.

“Ova situacija pokazuje da se preuzimanje koristi na način koji nije propisan Zakonom o državnim službenicima i namještenicima. Naime, osim ako organ ne prezuma djelokrug poslova, koji je prethodno pripadao drugom organu, preuzimanje ne smije biti osnov zaposlenja i jasno je da se koristi samo da bi se zaobišla obaveza javnog oglašavanja i otvorene kokurencije kandidata za novo radno mjesto", smatra Milošević.

“Ugledamo se na razvijene”

U Ministarstvu za CIN-CG tvrde da su među resorima sa najmanjim brojem sistematizovanih radnih mjesta i da je Pravilnik urađen po novom pristupu u odnosu na prethodni i po ugledu na pravilnike ministarstava razvijenih zemalja.

Kažu i da broj sistematizovanih radnih mjesta ne znači i njihovo popunjavanje. U odgovoru ministarstava piše da je broj izvršilaca povećan u farmaceutskoj oblasti, kako bi se, između ostalog, uticalo na racionalnu upotrebu ljekova, ali i da je formirano Odjeljenje za unutrašnju reviziju, koje je od velikog značaja. Navode i da je organizacija poslova “prilagođena usvojenim strateškim dokumentima i zakonskim rješenjima, kao i uslaglašena sa praksom u zemljama okruženja i EU”.

Uprava za kadrove predlagala izmjene pravilnika

Prema nezvaničnim saznanjima CIN-CG, negativno mišljenje na oba pravilnika Ministarstva zdravlja dala je Uprava za kadrove (UZK).

Direktorica UZK Svetlana Vuković odgovorila je za CIN-CG da su od početka godine dva puta dali mišljenje na Predlog pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji Ministarstva zdravlja.

Prvi put mišljenje je dala 30. marta, na Predlog pravilnika dostavljen 29. februara. Vuković je rekla da im je Ministarstvo 11. aprila dostavilo inovirani predlog pravilnika, na koji su mišljenje dali dva dana kasnije. “U mišljenjima, Uprava za kadrove je ukazala na neophodnost usklađivanja poslova u Direktoratu za međunarodnu saradnju i harmonizaciju propisa, sa Uredbom o kriterijumima za unutrašnju organizaciju i sistematizaciju poslova u organima državne uprave”, odgovorila je Vuković.Upravo u tom direktoratu, prema sistematizaciji, trebalo bi da bude 10 zaposlenih.

Prethodnom sistematizacijom radnih mjesta, direktorat nije postojao, već direkcija sa dvaput manje zaposlenih.

Ovaj članak je nastao uz pomoć Evropske unije u okviru projekta “Civilno društvo za dobru upravu: Da služi i zasluži!”, koji sprovode Institut alternativa, Bonum, Natura, Novi horizont i Centar za istraživačko novinarstvo. Sadržaj ovog članka je isključiva odgovornost autora i ni na koji način ne odražava stavove Evropske unije.

( Ana Komatina )