Sto eura za rizik od epidemije

Prekršajni sudovi su za četiri godine okončali 57 predmeta protiv roditelja koji su odbili da vakcinišu djecu protiv zaraznih bolesti, a više od 70 odsto njih dobilo je minimalnu kaznu.

Prema preliminarnim podacima Instituta za javno zdravlje (IJZ), procenat dvogodišnje djece koja su primila MMR vakcinu na najnižem je nivou u posljednjih par godina, što je, tvrde, potencijalno “izuzetno opasna situacija”. To se dešava u trenutku kada je epidemija malih boginja (morbila), zbog sve manjeg broja vakcinisanih, proglašena u Italiji i Rumuniji, gdje je umrlo više od 20 osoba.

Po zakonu, vakcinacija djece obavezna je protiv deset zaraznih bolesti - tuberkuloze, difterije, tetanusa, velikog kašlja, dječje paralize, malih boginja, rubele, virusnog hepatitisa B i hemofilusa influence.

Zakonom su predviđene i novčane kazne od 100 do 2.000 eura za roditelje i staratelje koji odbiju vakcinaciju protiv ovih zaraznih bolesti.

Iz Sekretarijata sudskog savjeta “Vijestima” su dostavili podatke, koji pokazuju da su roditelji, u ukupnom iznosu, kažnjeni sa 4.835 eura. U čak 41 predmetu, roditelji su dobili minimalnu novčanu kaznu od 100 eura, dok su u devet slučajeva sudovi izrekli opomenu. Obuhvat vakcinisane djece, prije šest ili sedam godina, bio je oko 90 odsto, da bi tokom 2015. godine pao na 64 odsto. Visoke stope vakcinisane djece prethodnih godina, tvrde u IJZ, razlog su što je gotovo jedino Crnu Goru u regionu zaobišla epidemija malih boginja.

Načelnik odjeljenja za imunizaciju IJZ Senad Begić smatra da je nemoguće predvidjeti do kada će takva situacija trajati i da li je moguće širenje bolesti u Crnoj Gori:

“Dovoljno je da se poklopi nekoliko okolnosti - dalji porast broja nevakcinisanih, kao i unos virusa u osjetljivu populaciju kako bi se bolest raširila”.

Begić kaže da bi svaka smrt od zarazne bolesti, koja se može spriječiti vakcinacijom, u našoj zemlji u 21. vijeku bila “ravna katastrofi”. Smatra da je obaveza cijele zajednice da do toga ne dođe i da se svi odupru navali pogrešnih informacija i zlonamjernih tvrdnji protivnika vakcinacija, jer će sve antivakcinalne poruke samo da dovedu do nepotrebnog pada broja vakcinisane djece i pojavi zaboravljenih bolesti.

Ministarstavo zdravlja je još prije dvije godine pripremilo nacrt novog zakona, po kojem nevakcinisana djeca ne bi mogla da budu upisana u vrtić ili školu. Uvođenje obavezne vakcinacije kao preduslova za upis u škole kritikovao je dio roditelja i NVO, dok je ombudsman Šućko Baković tražio da se izbriše pomenuta odredba, jer se njom krši ustavno pravo djece na obrazovanje. Iz Ministarstava zdravlja su tvrdili da ne krše ustavno pravo na obrazovanje, jer je Ustavom propisano da svako ima pravo na zdravstvenu zaštitu, a vakcinisanje je jedan od njenih preventivnih oblika, protiv zaraznih bolesti.

Vakcinacija obavezna u većini država SAD i 12 zemalja Evrope

Zakonska rješenja, po kojoj je vakcinacija preduslov za upis u vrtić ili školu, na snazi su u većini država SAD, a posebno su rigorozna u Kaliforniji i Virdžiniji.

Takvi zakoni postoje i u 12 evropskih zemalja, među kojima su Slovenija i Hrvatska. U Italiji su vakcine protiv zaraznih bolesti samo preporučene. Međutim, kako je nedavno potvrđena epidemija malih boginja u toj zemlji, Vlada je donijela odluku o obaveznim vakcinacijama.

Begić podsjeća i na novi primjer iz sudske prakse u Njemačkoj, gdje je sud donio odluku da otac može da odvede dijete na vakcinaciju, u skladu sa preporukama ljekara, uprkos tome što se majka tome protivila.

Posebno ugrožena djeca koja ne mogu da prime vakcinu

Begić smatra da neodgovorno ponašanje roditelja podrazumijeva zdravstveni rizik po dijete i istovremeno zaslužuje i određene sankcije. On podsjeća da je vakcinacija u Crnoj Gori obavezna, ali nije prisilna.

“To znači da je vakcinacija djece moralna i osnovna roditeljska dužnost i obaveza svakog roditelja i to ne samo prema sopstvenom djetetu, već i prema drugoj djeci iz okruženja. Posebno onoj koja iz određenih razloga, prije svega bolesti i medicinskih stanja ne mogu da budu vakcinisana”. Begić kaže i da samo kolektivnim imunitetom možemo da sačuvamo najranjivije - najmlađi i djecu koja zbog osnovnih bolesti nijesu kandidati za vakcinaciju.

( Ana Komatina )