Hrvatska policija tuče daleko od kamera
Nastavlja se zaoštravanje odnosa hrvatske policije i medija oko pitanja tretmana izbjeglica zatečenih u nelegalnom prelasku državne granice. Premda svjedočanstva brojnih izbjeglica još od 2016. godine potvrđuju eskalaciju policijskog nasilja, ona se iz MUP i dalje zvanično negira
Sve je više svjedočenja o policijskom premlaćivanju, pljačkanju i protjerivanju izbjeglica iz Hrvatske. MUP zvanično to negira, a novinari se žale da im nije omogućeno da valjano izvještavaju o dešavanjima na granici.
Nastavlja se zaoštravanje odnosa hrvatske policije i medija oko pitanja tretmana izbjeglica zatečenih u nelegalnom prelasku državne granice. Premda svjedočanstva brojnih izbjeglica još od 2016. godine potvrđuju eskalaciju policijskog nasilja, ona se iz MUP i dalje zvanično negira.
Najnoviji slučaj bila je reakcija sindikalnih predstavnika hrvatske policije u kojoj se ističe da mediji stvaraju pogrešnu sliku. Reakcija je odjeknula kad se Hrvatsko novinarsko društvo (HND) oglasilo da mediji ne bi trebalo da pišu „lijepo“, kao što im sugerišu policijski sindikalisti, nego u skladu s pravilima struke.
Predsjednik Sindikata policije Hrvatske (SPH) Dubravko Jagić se kao predstavnik najvećeg sindikata policije pak ograđuje od saopštenja Sindikata policijskih službenika. „Molimo da se SPH ne miješa sa drugim sindikatima jer je SPH oduvjek imao i imaće dobru saradnju i odnos s medijima, nikad ne sumnjajući u njihovu etičnost i profesionalnost.“
Sve za Šengen
S druge strane, ozbiljne se kritike redovno upućuju na račun hrvatskih policajaca koji su u doba najvećeg izbjegličkog talasa, iz Azije i Afrike u Evropu, prema strancima postupali znatno humanije nego danas. Ali posljednje dvije godine niz izbjeglica i humanitarnih organizacija svjedoči o brutalnom tretmanu, premlaćivanju, čak pljački izbjeglica u blizini granice sa Srbijom, BiH i Crnom Gorom.
Novinari i dalje prigovaraju jer policija uskraćuje informacije i to ne samo njima. Najrječitije bilo je isključivanje Narodnog pravobranilaštva iz procesa saznavanja istine o postupanju prema izbjeglicama. Za to je odgovorna izvršna vlast čiji su najviši predstavnici – premijer Plenković i ministar unutrašnjih poslova Božinović – išli dotle da javno optuže neimenovane nevladine organizacije za organizovano krijumčarenje ljudi kroz Hrvatsku, ili da ustvrde kako se azil može zatražiti samo u slučaju legalnog prelaska granice.
To naravno nije tačno, o čemu se izjašnjavalo Pravobranilaštvo kao i aktivisti. „Utapanja i nesreće, svjedočenja o sve težim i težim oblicima nasilja na hrvatskim granicama i u ime tih i drugih granica, o pucnjima, batinanjima, zatvaranjima, ponižavanjima i krađama, u krajnjoj su liniji rezultat evropskog režima kontrole migracija i decenijske politike kriminalizacije migracija“, kaže o pozadini Marijana Hameršak sa Instituta za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu te aktivistkinja građanske inicijative „Dobrodošli!“
„Informacije koje dobijamo su šture, a najčešće nema odgovora na pitanja koja nas zanimaju“, kaže o tom problemu Hrvoje Zovko, predsjednik Hrvatskog novinarskog društva. „Policija se nalazi u raskoraku između lijepe slike koju žele da predstave javnosti i slučajeva koji nisu baš tako lepi, a govore o nasilju prema migrantima.“
Naš sagovornik podsjeća da su se i mediji i javnost, ne tako davno, ponosili humanim odnosom prema izbjeglicama. „Ali danas je sve podređeno cilju ulaska u Šengen pri čemu se ne biraju sredstva, često ne poštuju ni međunarodne konvencije.“
Lažne vijesti o izbjeglicama
Predsednik HND objašnjava da se u Hrvatskoj na dnevnoj bazi šire neistinite vijesti, od raznih portala kojima je jedini cilj zastrašivanje ljudi izbjeglicama. „Oni su im krivi za masovne pljačke, ubistva, silovanja, terorističke napade. Takve neproverene vijesti se svjesno plasiraju u javnost. Ispada, kao po takvoj medijskoj histeriji, da su hrvatskom društvu – ogrezlom u mitu i korupciji – najveći problem ti nesretnici. A uz sve to olako se zaboravlja da je i Hrvatska, ne tako davno, i sama imala izbjegličko iskustvo“, reči su Hrvoja Zovka.
Gdje je i kakvo je onda rješenje za sve gore odnose, pogotovo ako opet naraste izbjeglički talas? Iz inicijative „Dobrodošli!“ poručuju da su pozvali MUP i državno tužilaštvo da objave detalje i rezultate istraga pokrenutih 2017. godine. Takođe, ista je organizacija pozvala pripadnike policije da odbiju naređenja koje vode protjerivanju izbjeglica, dok je Vladi i MUP ponovila zahtjev da omoguće civilni nadzor rada granične policije u sferi migracija.
Udruženje „Are you Syrious?“ koje izvještava o nasilju na terenu protekle je sedmice objavilo poziv da se nasilje hrvatske policije prema izbjeglicama masovno prijavljuje Evropskoj komisiji. Konačno, novinar Boris Pavelić iz dnevnika Novi list pozvao je MUP da omogući novinarima prisustvo na granici, te odlazak u patrole s policijom.
Zovko na isto pitanje odgovara da je rješenje, što se tiče odnosa države i izbjeglica, u rukama državnih institucija: „No trenutno pojedine organizacije rade ono što bi trebalo da rade institucije. Potrebno je da se izbjeglice više ne demonizuju i prikazuju kao opasnost. A ako govorimo o odnosu policije i medija, najpre bi trebalo apelovati na potpunu otvorenost policije, jer novinarima bi svi ti podaci svakako morali biti dostupni.“
( Deutche Welle )