Slađana Škopelja živi američki san

Baranka Slađana Škopelja uspjela je da kompletne studije, punih osam godina, od prvog brucoškog dana do titule doktora nauka, završi na Darmutu, jednom od najelitnijih univerziteta u SAD.

Nakon uspješno odbranjenog doktorata iz imunologije, Škopelja je na najbolji način zaokružila bitno poglavlje svog života posvećenog nauci.

U prethodnih mjesec je ispred svog imena prvo dodala titulu dr, a iza prezimena dodala i prezime Gardner, a obje proslave priredila je u rodnom gradu, iz kojeg se nakon kraćeg odmora već vratila u SAD, gdje je u praksi očekuje potvrda brilijantnih rezultata sa studija.

“U tri godine osnovnih studija fokus mi je bio na biohemiji, a završila sam i sva tri medicinska predmeta jer sam razmišljala o medicini, no, predomislila sam se i odlučila da se bavim naukom. Prije nego što sam počela petogodišnje doktorske studije na programu eksperimentalne i molekularne medicine sa fokusom na imunologiju, provela sam godinu u biohemijskoj kompaniji pored koledža, da vidim u praksi kako se industrija bavi naukom u odnosu na akademiju”, kazala je Škopelja “Vijestima”.

Akademska karijera ove Baranke, čija posvećenost nauci može da bude uzor mladim ljudima, počela je u Hanoveru u američkoj državi Nju Hempšir, sjedištu privatnog Univerziteta Darmut koji je član Ajvi lige, grupe od osam najprestižnijih američkih univerziteta među kojima su Jejl i Harvard. Iako je po broju studenata (6.300) najmanji u Ajvi ligi, samo od donacija bivših studenata Darmut godišnje ima priliv od oko četiri i po milijarde dolara.

Od osnivanja 1769. iz njegovog kampusa izašlo je 170 američkih senatora i kongresmena, tri nobelovca, jedan potpredsjednik SAD, dvoje sudija Vrhovnog suda, a među diplomcima je i deset milijardera.

Na Darmut se upiše jedva deset posto prijavljenih, a na doktorskim studijama Slađana Škopelja je bila među šestoro primljenih od 300 kandidata.

Koliko je skupo školovanje u Ajvi ligi, ali i koliko se tu cijene i pomažu talentovani naučnici, pokazuje i podatak da je Škopelju zbog njenih izvanrednih rezultata Darmut stipendirao za školarinu i smještaj u kampusu svih osam godina, u ukupnoj vrijednosti od preko 600.000 dolara.

Nakon prve dvije godine srednje škole u barskoj Gimnaziji 'Niko Rolović', treću i četvrtu je završila u Duinu kod Trsta, kao stipendista UWC.

“Tamo sam stekla IB diplomu i prijavila se na pet američkih univerziteta. Kada sam saznala da sam primljena na Darmut, samo po sebi, studiranje u SAD mi je bilo velika stvar. Tek kad sam došla tamo, postala sam svjesna zašto je to toliko jako u SAD. Ne samo što je obrazovanje u Ajvi ligi izuzetno, već se i tu stvaraju konekcije među studentima koje traju zauvijek. I Darmut ima platformu na kojoj se vidi gdje su svi alumni, kako oni zovu diplomce, širom svijeta, svakoga možemo slobodno da pozovemo”, kaže Škopelja.

Darmutov kampus u ranoj jeseni Nove Engleske, bio je, prisjeća se, kao iz filmova, predivna priroda, sve zgrade od crvene cigle. “Odmah su me poveli na utakmicu američkog fudbala”, navodi Škopelja.

Dodaje da svaki studijski program ima svoju zgradu, pored njene bili su i bolnica i laboratorije…

Ipak kako kaže, to je bio mukotrpan rad - dan sa knjigom od 9 do 17 bio je veoma kratak. U pet godina doktorskih studija, odlazila je u laboratoriju u šest sati ujutro, vraćala se i u ponoć. Sve ovo pregrmjela je uz ogromnu podršku porodice, majke Slavice, oca Zorana, sestre Tanje i brata Vasilija, kojima je zahvalila za sve na promociji u doktora nauka.

“Na doktorskim studijama prve godine se rade rotacije kroz tri laboratorije, potom se bira program. Otišla sam u laboratoriju kod dr Vilijama Rigbija i tu imala dva projekta - poređenje dva lijeka za gronilne limfocitilne leukemije i proučavanje razvoja autoimunih bolesti, uz obavezne naučne radove i eksperimente. Objavila sam jedan veliki naučni rad, još dva su mi u procesu koji traje od šest mjeseci do godinu”, priča Slađana .

Sa suprigom Adamom koji je na Darmutu završio medicinski fakultet, upravo se seli na drugu obalu Amerike, u Sijetl.

Tamo će Adam imati specijalizaciju, a Slađana pohađati trogodišnje postdoktorske studije na Univerzitetu Vašington. Ona želi da postane redovni profesor i dobije svoju laboratoriju.

“Od V razreda osnovne škole, kada sam počela da učim biologiju, uzela sam najveću svesku i crtala u njoj sisteme organa, trudila se da budem stalno u toj materiji. Poručila bih mladima koji su zainteresovani za nauku, da treba da joj se posvete od malih nogu. Znam da ovdje ima malo uslova za eksperimente i da je izuzetno bitno da se osjeti praktična strana nauke i zato bih im savjetovala da iskoriste šansu ako im se ukaže da se školuju u inostranstvu, dok se ja jednog dana ne vratim u Crnu Goru i otvorim svoju laboratoriju”, zaključila je mlada naučnica.

U SAD se puno radi, u Baru ljudi u kafićima “od zraka do mraka”

Adam i Slađana upoznali su se u biblioteci Univerziteta Darmut, a brak su sklopili u Baru.

Tom prilikom, došli su i njihovi američki prijatelji koji su bili iznenađeni ne samo dužinom svadbe, “kod njih ne traje cijeli dan”, već i prizorima u barskim kafeima.

“Kad su dan za danom gledali toliko ljudi 'od zraka do mraka' u kafićima, pitali su me koji je to nacionalni praznik, to je upalo u oko i Adamu kad je ovdje došao prvi put prošle jeseni, a u Americi se ipak previše radi”, kazala je Slađana.

( Radomir Petrić )