Inženjeri iz Boke stvaraju najimpresivnije brodove svijeta

Ranka Vukasović Botica sa suprugom godinama vodi jedan od najuspješnijih i najcjenjenijih projektnih biroa u ovom dijelu svijeta - firmu Mardesign u Rijeci

1847 pregleda6 komentar(a)
22.05.2017. 09:04h

Bokeljski iseljenik – kapetan duge plovidbe Miloš Vukasović iz Orahovca kod Kotora, prije više od vijeka, „udarao je temelje“ moderne brodogradnje u dalekoj Argentini i svojom ogromnom energijom i višestrukim ekonomsko-tehničkim talentima, stekao je ugled čovjeka koji je preporodio trgovinu i pomorski biznis u toj južnoameričkoj državi.

Da „iver ne pada daleko od klade“ pokazuje primjer bliske rođake kapetana Vukasovića, magistarke brodograđevnih nauka Ranke Vukasović-Botice.

Po rođenju i porijeklu sa Dražin Vrta kao i njen slavni predak, a po udaji Tivćanka, ova energična dama sa suprugom, takođe diplomiranim inženjerom brodogradnje Vedranom Boticom, već godinama posjeduje i vodi jednu od najuspješnijih i najcjenjenijih projektnih biroa u evom dijelu svijeta – firmu Mardesign u Rijeci. Sa ovom firmom već godinama sarađuju mnoga ugledna imena svjetske brodogradnje i industrije poput kompanija Rols Royce, Damen, STX France, Nordic Yards, STX Finland, Fincantieri, HDW, Blohm&Voss...

I Rankin suprug ima porodičnu tradiciju u brodogradnji –naime, Vedranov pokojni otac, diplomirani inženjer Ante Botica, bio je dugogodošnji rukovodilac Konstrukcionog biroa u nekadašnjem vojnom brodogradilištu Arsenal u Tivtu.

Supružnici Botica-Vukasović završili su 1993-94. Tehnički fakultet u Rijeci-smjer brodogradnja – projektovanje i konstrukcija, pri čemu je Ranka bila student generacije. Vedran se potom zaposlio u čuvenom riječkom brodogradilištu „3.maj“, da bi se nešto kasnije pridružio supruzi koja je u međuvremenu počela raditi u kompaniji „Brodoprojekt“ Rijeka što za sobom ima višedecenijsku tradiciju konstruisanja čitavog niza trgovačkih i ratnih brodova. „Brodoprojekt“ je na žalost, propao u tranzicijskim vremenima, pa supružnici Botica-Vukasović prelaze u remontno brodogradilište „Viktor Lenac“ u Martinščici kod Rijeke. Tamo na njihovu inicijativu dolazi do modernizacije projektnog biroa, uvođenjem u upotrebu modernih 3D alata za projektovanje brodskih konstrukcija i sistema. Željni daljnjeg iskustva i napredovanja 2000.godine Ranka i Vedran odlaze u Francusku gdje sarađuju sa jednim od najvećih EU brodogradilišta – Chantiers de l'Atlantique u Sen Nazeru na gradnji kruzera.

“U Francuskoj dolazimo do zaključka da bi bilo dobro otvoriti svoju firmu i tako 2001. otvaramo Mardesign. Prvi posao nam je bio nastavak rada za francusko brodogradilište na mega kruzerima za jednu od vodećih projektnih kuća u Finskoj, gdje smo preuzeli ulogu prenošenja potrebnih znanja, kako bi se realizovao projekat za francusko brodogradilište”, objašnjava Ranka Vukasović-Botica ulazak njihove firme na zahtjevno tržište evropskog i svjetskog know-how-a u projektovanju i izgradnji nekih od tehnološki najkomplikovanijih trgovačkih brodova današnjice.

“Nakon godinu dana i uspješno odrađenog posla dolazi do krize u brodogradnji i mi se odlučujemo otići za SAD gdje smo u brodogradilištu NASSCO u San Diegu radili na više različitih komercijalnih i vojnih projekata. Nakon dvije godine vraćamo se u Evropu gdje usko sarađujemo sa nekoliko njemačkih brodogradilišta, najviše sa Nordic Yards (od nedavno MV-Werften) i ta saradnja ostaje sve do danas. Zadnjih godina sarađujemo i sa domaćim brodogradilištima u Hrvatskoj, najviše sa Uljanikom iz Pule”, kaže Ranka Vukasović-Botica koja je generalni direktor “Mardesigna”, firme koja je od dvoje zaposlenih u početku, izrasla u respektabilan projektni biro sa 28 stalno zaposlenih inženjera i specijalista.

Njen suprug Vedran u porodičnoj firmi obavlja funkciju tehničkog direktora, a koliko su dvoje bokeljskih inženjera uspješni, najbolje svjedoči impozantan spisak od 30-tak renomiranih kompanija i brodogradilišta u SAD, Francuskoj, Hrvatskoj, Njemačkoj, Norveškoj, Španiji, Italiji, Finskoj, Danskoj, Rumuniji, Vijetnamu i Japanu koji sarađuju sa Mardesignom i koriste njegove projekte i konstrukciona riješenja.

“Mardesign je počeo sa ponudom poslova koji su bili bazirani na formi broda i njenoj konstrukciji. Cijelo vrijeme koristimo najbolji 3D alat u svjetu - nekadašnji Tribon, a današnja Aveva. Razvojem firme ne samo po broju ljudi, nego i po ponudi poslova koje obavljamo, došli smo u poziciju da nudimo projektivanje praktično svih segmenata broda. Znači, razvijamo klasu trupa i cjelokupne opreme kao i radioničku dokumentaciju trupa i opreme. Radimo razvoj forme broda, strukturu, cijevi, temelje, elektriku, internu komunikaciju i ventilaciju - znači praktički sve što čini jedan plovni objekat”, ističe Vukasović-Botica.

Osnovna filozofija njihove firme je da imaju zadovoljne klijente koji će tačno u ugovoreno vrijeme dobiti gotov najkvalitetniji mogući dizajn i projekat. Da bi to postigao, Mardesign koristi najnovija tehnološka iskustva, stalno prati svjetske trendove u brodograđevnoj industriji i kontinuirano unapređuje znanja i sposobnosti svojih već ionako odlično obučenih i obrazovanih kadrova. Fleksibilnost, inovativnost, kreativnost, vrhunski kvalitet i permanentno nastojanje da klijentima uštede i vrijeme i novac prilikom izgradnje broda po njihovom projektu, ono su što karakteriše Mardesign i tu malu firmu čini veoma poželjnim poslovnim partnerom najrenomiranijih svjetskih brodograđevinskih korporacija.

Dodatno, Mardesign već tri godine za redom dobija najveću AAA ocjenu svog kreditnog rejtinga. To je potvrda da ta firma zadovoljava stroge finansijsko - analitičke kriterijume prema metodologiji jedinstvenoj za područje cijele EU, zbog čega je Mardesign nosilac oficijelnog međunarodno priznatog “Certifikata bonitetne izvrsnosti”.

Mardesign je u prestižnoj grupi od samo 5 odsto svih preduzeća u Hrvatskoj koja se mogu pohvaliti ovakvim sertifikatom, a koji je ujedno i referenca da je njegov nosilac siguran, ugledan i poželjan poslovni partner.

Same poslovne reference koje je firma dvije inženjera iz Boke u proteklih 16 godina stekla su više nego impresivne: njihov rad “ugrađen” je u projektovanje velikih kruzera klase “Musica” i “Fantasia” građenih za italijansku kompaniju MSC Cruises, odnosno broda “Norwegian Epic” za Norvegian Cruises, u “Vista” klasu velikih kruzera kakvih je do sada 11 italijanska korporacija Fincantierri sagradila za više velikih kruzing kompanija u svijetu, te u nekoliko različitih tipova manjih i velikih brodova za prevoz kontejnera, tankera, tegljača, jaružala, ledolomaca, feribota....

Učestvovali su u razvoju projekata i nekih tehnološki izuzetno komplikovanih i zahtjevnih ratnih i trgovačkih brodova, poput T-AKE klase brodova za snabdijevanje Mornarice SAD, fregata za Mornaricu Danske, patrolnih brodova za Švedsku, brodova za prevoz automobila, tankera za prevoz voćnih sokova, putničko-kontejnerskog broda za Kanadu, teretnog kontejnerskog broda-ledolomca za Skandinaviju, velikih RoPAX brodova za naručitelje iz Švedske i Francuske, te čitavog niza bpecijalnih plovila za off shore naftnu i industriju vjetroelektana na moru.

Ekspertiza dvoje bokeljskih inženjera i njihovih saradnika ugrađena je i u ultaluksuznu giga-jahtu “Eclipse”, ruskog magnata Romana Abramoviča, koja je do prije par godina bila najveća privatna jahta na svijetu. O brodovima koji nastaju u Mardesignu, možda najbolje govori podatak da su dva od njih bila akteri globalno poznatog serijala dokumentarnih TV emisija “Mighty Ships” na Discovery Channelu.

Najnoviji projekat koji Mardesign trenutno razvija je veliki brod za prevoz žive stoke koji je australijska korporacija Wellard Limited naručila u pulskom brodogradilištu Uljanik. Brod sposoban da preveze 10 hiljada grla krupne ili 40 hiljada grla sitne stoke, posebno je prilagođen za operacije između Australije i jugoistočne Azije. Prvi od dva nova broda, nazvan “Ocean Kelpie”, Uljanik će Australcima isporučiti 2019.godine. Osim što će donijeti do sada neviđeno unapređenje uslova za rad posade, ali i život same stoke tokom pomorksog transporta, ovi brodovi biće i ekonomski i ekološki veoma efikasni sa projektovanom potrošnjom goriva od samo 163,6 grama na sat, po kilovatu snage motora. Za projektovanje tog, kao i ostalih brodova Mardesign koristi najsavremenija softverska riješenja i 3D tehnologiju.

“Svi poslovi koji se obavljaju su u 3D verziji bazirani u Aveva softweru. Današnja i brodogradnja u zadnjih 20 godina je nezamisliva bez 3D softwera. Svi poslovi koji se odrađuju, šalju se iz našeg ureda u Rijeci u bilo koji dio svijeta direktno na radne mašine brodogradilišta koji režu sve elemente - od krojenja limova, profila za trup, do savijanja cijevi. Isto tako radimo i dokumentaciju koja prati cijelu fazu sastavljanja i njen redosljed montaže, do zadnjeg elementa ili djela broda”, objašnajva direktorica Mardesigna Ranka Vukasović-Botica koja iz bogatog opusa te firme teško da moće izdvojiti najkompleksniji ili najizazovniji projekat kojim su se bavili.

“Svi redom su kompleksni - puno je naime, faktora koji određuju težinu i kompleksnost, a u velikoj mjeri to zavisi i o samom brodogradilištu, njegovoj organizovanosti i zahtjevu u složenosti samog modela, odnosno dokumentacije. Kad je brodogradilište sređeno, onda je i posao relativno jednostavan - problemi se rješavaju usput. Obratno, ako brodogradilište nije sređeno, potrebno je puno više energije za dobiti sve potrebne podatke i to valjane. Svi projekti putničkih brodova su kompleksni, jer na njima odrađujete segmente broda koji se moraju usaglasiti sa ostalim disciplinama i brodogradilištem. Ako bi smo morali odabrati najviše kompleksne projekte, to bi bila serija Wind Platformi za Nordic Yard , projekat suplaajera za Rolls Roys brod UT- 7521 P-Myklebusthaug za tursko brodogradilište Bešiktaš, i aktuelni projekat broda za prevoz žive stoke za Uljanik”, ističe Vukasović-Botica.

Pored svog redovnog posla ona inače, radi i kao asistent na Tehničkom fakultetu u Rijeci, na predmetu čvrstoća i konstrukcija broda. Uvjerena je da brodogradnja doprinosi razvoju tehnološkog nivoa svake zemlje, zbog čega se nijedna država koja ima tu vrstu privrede nikako ne odriče brodogradnje, bez obzira da li joj ta grana zbog prilika na globalnom tržištu, trenutno finansijski stvara profit ili gubitak.

“Generalno gledano, brodogradnja je pokretač društva koji u svakom slučaju stvara dobitak. Ne mora biti to trenutna ekonomska dobit, već razvoj samog društva. Činjenice koje tome govore u prilog su sva brojna nova brodogradilišta otvorena proteklih 20-tak godina u Kini, gdje su se nakon toga razvili i ostali segmenti tj. firme koje proizvode opremu i sve visokoobrazovne ustanove koje stvaraju stručni kadar”, kaže direktorica Mardesigna.

Crna Gora ne treba da žrtvuje industriju zarad turizma

Na pitanje kako gleda na strateško opredjeljenje Crne Gore da ukida industriju, posebno na primorju u korist razvoja turizma, Vukasović-Botica je kazala da je slično proteklih godina rađeno i u Hrvatskoj.

“Mislim da Crna Gora prati što se dešava u Hrvatskoj, a da pri tome ne analizira koje su bile greške, te da ih samim tim i izbjegne. Voljela bih da se varam. Evidentno je da se Crna Gora rješava industrije i da je svu težnju prebacila na turizam koji je uslužna djelatnost. Ukoliko je to i djelimično tačno, mogu izraziti žaljenje i skepsu, jer drugi put može donijeti dugoročan napredak i razvoj društva, onako kako bi ga svi mi rado vidjeli. Prije svega mislim na važnost školstva i razvoj školskih ustanova kao generator napretka a koje realno, bez neke konkretne industrije, nemaju svijetlu budućnost. Mi se često znamo šaliti i reći da je turizam prosperitet, onda bi ga razvijali Njemci i o njemu bi zavisili, ali je činjenica da se oni nikada ne odriču industrije i takvog razvoja. Put Crne Gore je uveliko teži jer nema infrastrukturu za ozbiljnije brodogradilište osim Bijele koju koliko sam upoznata, namjeravaju prodati ili zatvoriti. Ukoliko je objašnjenje da industrija i turizam ne idu skupa, ni s time se ne bih složila, jer takav primjer imamo u Puli gdje uspješno opstaju oba segmenta. Stvar je odluke, a za dobre i kvalitetne odluke nikad nije kasno - u Crnoj Gori ima još uvijek kvalitetnog kadra za takav razvoj i nastavak”, poručuje Vukasović-Botica.

Galerija

brod FOTO:
brod FOTO:
brod FOTO:
brod FOTO: