Internet će isprazniti čekaonice, SMS-om će slati nalaze i recepte

Pacijenti bi za dva mjeseca mogli bez odlaska ljekaru da zakažu pregled preko interneta, a imaće i mogućnost da do kraja godine na telefonu ili računaru dobiju kompletan uvid u svoje laboratorijske nalaze i ljekarske recepte.

To je u razgovoru za „Vijesti“ saopštio direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Sead Čirgić.

On je najavio da bi sljedeće godine papirne zdravstvene knjižice trebalo da zamijene elektronske, ali i da bi do kraja ove papirni recepti za ljekove mogli da postanu prošlost.

Čirgić tvrdi da su troškovi bolovanja za prva četiri mjeseca ove godine smanjena za pola miliona u odnosu na lani. Saopštio je i da je u Codri, od umrežavanja te privatne bolnice početkom godine, pregledano 2.800, a operisano oko 950 pacijenata o trošku države.

Najavili ste uvođenje elektronske zdravstvene kartice od naredne godine. Koje su prednosti tog dokumenta u odnosu na papirnu knjižicu i šta očekujete od uvođenja novih kartica?

Projekat uvođenja elektronske zdravstvene kartice planiramo da realizujemo tokom 2018. godine. Kada razmišljamo o benefitima uvijek je to u dvije ravni, uvijek na prvom mjestu je šta omogućavamo našim osiguranicima, a drugo kako se to odražava na finansije. Naše očekivanje je da će benefite od ovog projekta imati osiguranici, pružaoci zdravstvenih usluga i zdravstveni radnici, ali i da ćemo imati bolju kontrolu nad troškovima zdravstvene zaštite, odnosno da će doći do smanjenja troškova.

Za osiguranike prednosti će se ogledati kroz pojednostavljene procedure, povećano povjerenje i nezavisnost kroz sveobuhvatne sigurnosne mjere i pristup sopstvenim podacima. Za pružaoce zdravstvenih usluga prednosti će biti smanjenje zloupotreba korišćenja zdravstvenih usluga bez zdravstvenog osiguranja. Za zdravstvene radnike manje vremena za administrativne procedure, dodatni administrativni podaci u komunikaciji između zdravstvenih radnika, dodatni medicinski podaci za povećani kvalitet liječenja, unaprijeđeni hardver, softver i internet konekcija. Sveukupno očekivanje je da će se stvoriti pouzdana sigurna i otvorena infrastruktura za e-zdravlje.

Da li i kada imate u planu uvođenje on line zakazivanja kod izabranog doktora? Da li ce takav model zakazivanja zaživjeti kod nas, s obzirom na broj starijih pacijenata koji ne koriste internet i računare?

Projekat uvođenja on line zakazivanja kod izabranog doktora je u pripremnoj fazi. Očekujemo da će aktivnosti na implementaciji, testiranju i puštanju u rad ovog servisa biti realizovane u naredna dva mjeseca. S obzirom na masovnu upotrebu računara, tableta i pametnih telefona, očekujemo da će ovaj servis doživjeti široku upotrebu. Sistem je koncipiran tako da starije osobe i pacijenti koji ne vladaju novim tehnologijama, mogu takođe koristiti ovaj servis uz pomoć članova podrodice ili prijatelja. Odmah nakon početka rada ovog servisa radiće se i izvještaji koji će dati precizne podatke o stepenu njegovog korišćenja.

Koje projekte još možemo da očekujemo u domovima zdravlja, kako bi se poboljšale usluge i smanjile gužve i troškovi?

Do kraja godine biće realizovan projekat, koji će omogućiti da izabrani doktor dobije u elektronskoj formi naručene laboratorijske nalaze za pacijenta. Do kraja 2017. se očekuje i uvođenje elektronskog recepta bez papirnog recepta. To znači da će recept koji propiše izabrani doktor u elektronskoj formi biti dostupan u svim apotekama koje izdaju ljekove na recept. Takođe, planira se da se na mobilnom telefonu, tabletu, računaru, osim zakazivanja kod izabranog doktora omogući osiguranicima da imaju i pregled svih propisanih recepata i urađenih labaratorijskih nalaza. Prednosti za osiguranike su što će se smanjiti odlasci kod izabranog doktora i odlazak u apoteke, kod izabranog doktora će se smanjiti gužve, a benefiti za Fond su što će se smanjiti broj usluga, a samim tim troškovi usluga i štampanja recepata.

Nedavno ste iz baze osiguranika Fonda izbrisali preminule i raseljene osobe. Koji je sljedeći korak u tom projektu i kakvu korist od ažiriranja baze imaju pacijenti i zaposleni u zdravstvenom sistemu?

Slijedeći korak u Projektu ažuriranja baze osiguranika Fonda jeste uspostavljanje potpune automatske sinhronizacije sa Centralnim registrom obveznika i osiguranika u Poreskoj upravi, što će za efekat imati ažuriranje baze u dijelu osiguranika sa privremenim zapošljenjem (sezonskih radnika i sl.). Već postignuti efekti i benefiti koje osjećaju pacijenti, u prvom redu ogledaju se u oslobađanju slobodnih mjesta za registraciju kod izabranog doktora. Oslobođen je prostor za registraciju kod izabranog doktora za 22.500 osiguranika Fonda. Tačni podaci u bazi osiguranika uslov su za precizne analize, dalje planiranje i projektovanje, odnosno upravljanje zdravstvenim sistemom i reformama.

Koliko su od početka godine državu koštala bolovanja? Da li su se smanjili troškovi po tom osnovu u odnosu na prethodnu ili 2015. godinu?

Troškovi bolovanja, koje refundira Fond poslodavcima, za prva četiri mjeseca ove godine iznose 1,56 miliona. U istom periodu 2016. iznosili su 2,05 miliona, a 2015. godine 1,95 miliona eura. Pokazuje se trend smanjenja i očekujemo da će se takav trend nastaviti do kraja godine.

Ovo je rezultat novih zakonskih rješenja, prema kojim Fond refundira poslodavcu naknadu zarade u visini od 70 odsto od osnova za naknadu, a najviše do iznosa koji ne može biti veći od jedne prosječne zarade zaposlenih u Crnoj Gori u prethodnoj godini, po podacima organa uprave nadležnog za poslove statistike.

Postupak ostvarivanja prava na privremenu spriječenost za rad je decidno propisan od strane Fonda kao i kriterijumi za utvrđivanje dužine bolovanja i isti su inovirani od polovine 2016. godine. Očekujemo da će se trend smanjenja troškova bolovanjanastaviti do krajagodine.

Kakve zloupotrebe bolovanja primjećujete i na koji način se mogu spriječiti?

Fondu se povremeno obraćaju poslodavci zahtjevom za provjeru osnovanosti odobrenog bolovanja i provjerom je utvrđeno da je ispoštovana procedura i da postoji medicinska dokumentacija na osnovu koje je odobreno bolovanje. Domovi zdravlja vrše kontrolu bolovanja preko komisije za kontrolu kvaliteta, a izabrani doktori su u obavezi da sačinjavaju mjesečne izvještaje o odobrenim bolovanjima i isti se dostavljaju direktoru ustanove i Ministarstvu zdravlja.

Takođe, Fond je pojačao kontrolu bolovanja kroz imenovanje prvostepenih ljekarskih komisija i praćenje njihovog rada.

U ranijem periodu, uočavali smo određene nepravilnosti kod trudničkih bolovanja, koje su se odnosile na povećanje plate prije otvaranja trudničkog bolovanja, zasnivanje radnog odnosa prije početka bolovanja u svrhu ostvarivanja prava na refundaciju i drugo. U takvim slučajevima zahtjevi su odbijani ili vraćani na korekciju.

Na osnovu tih iskustava, kroz posljednje zakonske izmjene od aprila ove godine, takve slučajeve smo eliminisali uvođenjem obaveznog staža osiguranja po osnovu zaposlenja, u trajanju od najmanje dva mjeseca bez predkida ili četiri mjeseca sa prekidima u posljednjih 12 mjeseci prije početka korišćenja ovog prava.

Da li su pacijenti i država dobili ili izgubili uvođenjem Codre u mrežu zdravstvenih ustanova? Koliko je pacijenata od početka godine pregledano i operisano u toj ustanovi o trošku države?

Odlukom o mreži zdravstvenih ustanova, koju je donijela Vlada 2016. god. Codra je sastavni dio Zdravstvene mreže, a na osnovu toga Fond je zaključio ugovor o pružanju zdravstvne zaštite za određene oblasti medicine, za usluge sekundarnog nivoa, za osiguranike Podgorice, Danilovgrada i Kolašina, a za usluge tercijarnog nivoa, za osiguranike sa područja čitave Crne Gore.

Prednosti za osiguranike je što imaju mogućnost izbora i dostupniju zdravstvenu zaštitu, čime je skraćeno vrijeme čekanja na zdravstvenu zaštitu. Od početka godine pružene su usluge za 2.800 osiguranika i obavljeno oko 950 opreacija različite složenosti.

Od početka godine pružene su usluge za 2.800 osiguranika i obavljeno oko 950 opreacija različite složenosti

Ima li neracionalnog trošenja novca na upućivanje pacijenata u inostranstvo?

Kada je riječ o upućivanju pacijenata u inostranstvo ne možemo govoriti o neracionalnom trošenju, već naprotiv o racionalizaciji troškova. U prilog ovome je činjenica da su troškovi liječenja u inostranstvu u 2016. godini na istom nivou kao 2009. godine, a značajno veći broj osiguranika je upućen na liječenje u druge države u inostranstvu u okviru istih sredstava, dok je smanjen broj osiguranika liječenih u zdravstvenim ustanovama u Srbiji. (2009. godine troškovi liječenja van Crne Gore iznosili su 7,22 miliona, a 2016. godine 7,03 miliona eura)

Zakonom o zdravstvenom osiguranju utvrđeno je da se osigurano lice upućuje radi liječenja van Crne Gore ako nije moglo da se uspješno liječi u Crnoj Gori.

Planiramo da se u saradnji sa KCCG angažuju eksperti izvan Crne Gore iz određenih oblasti, koji će pružati zdravstvne usluge u KCCG tamo gdje je to moguće, umjesto da se upućuju u inostranstvo.

U Fondu su u toku izrade analiza, prije svega mislim na potrošnju ljekova i putnih troškova, gdje imamo dio potrošnje koji još ne kontrolišemo u potpunosti, a koje bi trebalo da nas upute na dalji red u cilju smanjenja tih troškova i onemogućavanja eventualnih zloupotreba.

Cijene ljekova biće niže ako ih definiše Vlada ili Fond

Zagovarate promjenu načina nabavke ljekova i medicinskih sredstava iz razloga što su, kako ste kazali, duge i složene procedure po zakonu o javnim nabavkama dovele do i do nestašica i poskupljenja ljekova, ali i postojanja monopola.

Prema sadašnjem načinu nabavke ljekova, koji zbog dugih i složenih tenderskih procedura ne obezbjeđuje snabdjevenost u kontinuitetu, posebno kada je potrebno u najkraćem roku obezbijediti lijek, osiguranicima se ne obezbjeđuju ni svi ljekovi definisani Listom ljekova, već samo dio koji su izabrani tenderskom procedurom, primjenom kriterijuma najniže ponuđene cijene. Na taj način ograničava se pravo osiguranika da dobije lijek koji je propisan listom te se narušava zakonom zagarantovano pravo osiguranika iz oblasti zdravstvene zaštite. Smatramo da bi se definisanjem cijena ljekova od strane Vlade ili Fonda, postigle niže cijene za određene ljekove, čime bi imali bolju kontrolu nad cijenama ljekova. S obzirom da u Crnoj Gori ljekove za potrebe građana obezbjeđuje Montefarm, čiji je osnivač država, te je shodno tome obveznik primjene Zakona o javnim nabavkama, a u cilju izjednačavanja položaja državnih i privatnih apoteka, predložili smo da se nabavka ljekova na recept izuzme iz postupaka i procedura propisanim Zakonom o javnim nabavkama.

Informatizaciju Kliničkog centra očekujemo u 2018. godini

Kada bi Klinički centar i specijalne bolnice mogli da budu informatički integrisane sa ostatkom zdravstvenog sistema i kada se očekuje usvajanje modela plaćanja po DRG-u (međunarodni sistem klasifikacije pacijenata baziran na dijagnostički povezanim grupama)?

Integracija specijalnih bolnica sa Integralnim zdravstvenim informacionim sistemom (IZIS) očekuje se do kraja tekuće godine i ovim projektom rukovodi Fond. Sprovedena je tenderska procedura za implementaciju i dogradnju bolničkog informacionog sistema i potpisan je ugovor sa odabranim ponuđačem. Što se tiče informatizacije KCCG, očekujemo je u 2018. godini kao i mnogobrojne benefite i za pacijente i za ljekare kao i za samu ustanovu. Sigurni smo da će informatizacija dovesti i do boljeg praćenja troškova i njihovog pada. U dijelu DRG, obezbijeđena je tehnička podrška za evidenciju usluga i razmjenu potrebnih podataka u okviru IZIS-a, a testno fakturisanje iz opštih bolnica planirano je za početak 2018. godine, s tim što napominjemo da opšte bolnice već evidentiraju usluge liječenja po DRG evidenciji.

( Ana Komatina )