Politiko: Makron ledenom vodom polio nade Balkana za članstvo u EU

Osvrti evropskih medija na jučerašnji susret vođa Evropske unije i Zapadnog Balkana u Sofiji mogu se svesti na komentar španskog lista Mundo da je ponuđenim investicijama "EU pružila ruku, ali zatvorila vrata Balkanu", jer se ispostavilo da "Unija odbacuje u idućoj deceniji ulazak novih zemalja u članstvo, uprkos strahu od upliva Rusije i Turske".

Njemački list Zidojče cajtung upozorava da će u Evropi između Grčke i Hrvatske nastati "crna rupa", ako EU nastavi da sama sebi pravi štetu i odlaže ulazak zemalja Zapadnog Balkana u članstvo.

Zato što to, podvlači list, "nije davanje milosti, već geopolitička potreba" zbog rasta ekonomskog i političkog upliva Rusije, Kine i Turske.

Zapadni Balkan bi inače "stalno bio pod prijetnjom unutrašnje eksplozije, novih ratova i navale novih izbjeglica".

Uvodničar finskog dnevnika Helsingin Sanomat kao razlog za nenaklonost EU proširivanju navodi unutrašnju nestabilnost u samoj Uniji i kaže da, pored španskog protivljenja politici EU prema Kosovu i problema Atine i Skoplja oko imena Makedonije, "nužna reforma eurozone, narastanje populističkih snaga i razmirice oko budžeta čine ranjivom Uniju", koče otvaranje vrata Zapadnom Balkanu.

Madridski dnevnik Pais napominje da Evropska komisije jeste ocijenila da može biti ulaska u članstvo EU 2025. godine, ali predočava i da, iako su lideri Unije u Sofiji ponovili ubjeđenje da je budućnost Zapadnog Balkana u EU, "njihove riječi ih izdaju".

Briselski sajt Politiko je u naslov izvještaja stavio da je francuski predsednik Emanual Makron "ledenom vodom polio nade Balkana za članstvo u EU... podvukavši da je i prethodno proširivanje oslabilo Evropu", ne samo kad su u pitanju članice sa smanjenom sposobnošću odlučivanja, Rumunija i Bugarska.

Svi mediji u EU su prenijeli Makronov stav da ne može biti ulaska novih članica pre nego što kandidati za članstvo dostignutim rezultatima u vladavini prava i bitki protiv korupcije ubijede članice Unije i njihovo građanstvo da to zaslužuju. I kako su objasnili francuski diplomat, da to neće značiti ulazak novih "siromašnih rođaka" koji očekuju novac iz budžeta EU, a šalju nove migrante u Uniju.

Ujedno bitna, temeljita reforma struktura eurozone i cijele Unije i posebno sistema donošenja odluka, mora prethoditi svakom razmišljanju o prijemu neke članice sa Zapadnog Balkana, javili su evropski izvještači iz Sofije.

Njemačka, Francuska, Holandija i još nekoliko zemalja su zato i bili protiv spominjanja članstva i datuma ulaska 2025, što je pomenuo predsjednik Evropske komisije Žan-Klod Junker, jer se smatra da to "uopšte nije realistično".

Švajcarski Noje cirher cajtung primjećuje da će se EU naći u situaciji da zbog rastućeg "ruskog političkog uticaja na pravoslavne djelove Balkana, a turskog na muslimanske", kao i ekonomskog upliva Kine i arapskih zemalja na region, "mora temeljito preokrenuti geopolitički razvoj".

Ispada paradoksalno da će "bez ozbiljne ruske prijetnje koja će zahtijevati bitne promjene u realpolitici, šest zemalja Zapadnog Balkana ostati partneri EU, ali neće postati članice Unije", zaključuje ciriški dnevnik.

Bugarski dnevnik 24 časa smatra da je samit EU-Zapadni Balkan bio uspješan jer je data, kako kaže, "podrška Zapadnom Balkanu za buduće članstvo u EU, kao i obećanje za deset milijardi eura za ulaganje u infrastrukturu".

( Beta )