Da li je Crna Gora zemlja svih građana ili privatna država?

Branko Lukovac, jedan od čelnika Bloka za nezavisnost konstatuje da su se i neke velike podjele iz predreferendumskog perioda čak i umnožile, te da je neophodan dijalog za prevazilaženje političke krize u zemlji

328 pregleda52 komentar(a)
20.05.2017. 18:11h

Crna Gora sjutra slavi Dan nezavisnosti, ali i nakon 11 godina različito se sagledavaju dostignuća na mnogim poljima.

Dok iz vlasti poručuju da je crnogorska nezavisnost naša najveća obaveza, ali i da se nikada više iza naših leđa neće odlučivati o sudbini države, iz opozicije ocjenjuju da Crna Gora danas nije ni slobodna ni demokratska, te da nije jednako država svih njenih građana.

Branko Lukovac, jedan od čelnika Bloka za nezavisnost, ukazuje da je Crna Gora i dalje dominantno partijska država, da nema značajnijih rezultata u borbi protiv kriminala i korupcije, kao ni u ekonomskom razvoju.

Konstatuje da su se i neke velike podjele iz predreferendumskog perioda čak i umnožile, te da je neophodan dijalog za prevazilaženje političke krize u zemlji.

Uoči Dana nezavisnosti zavijorile su se zastave širom Podgorice, ali i u još nekim crnogorskim gradovima.

Sjutra je 11 godina od istorijskog referenduma na kojem je 55,5 posto građana izglasalo odvajanje od Srbije dok je 44,5 posto bilo protiv nezavisnosti.

Povodom godišnjice, prvi čovjek Vlade Duško Marković priredio je sinoć prijem na vili "Gorica" i poručio šta 21. maj treba da predstavlja za sve građane Crne Gore.

"Nezavisnost Crne Gore je naša najveća obaveza. Vjerujem da je svaki 21. maj datum kada se moramo podsjećati te najveće, svete obaveze svakog Crnogorca i svakog građanina Crne Gore", kazao je sinoć Marković.

Na svečanosti, na kojoj nije bilo lidera Demokratske partije socijalista (DPS) Mila Đukanovića, niti opozicije, Marković je posebno istakao dostignuća Crne Gore na međunarodnom planu.

Kazao je da će narednih dana Crna Gora postati 29. članica NATO saveza, a u narednih najviše pet godina i Evropske unije.

"Nikada više iza naših leđa, neće se odlučivati o sudbini naše države. Jednom zauvijek zatvorićemo tu nesrećnu stranicu naše istorije. Time ćemo ispuniti našu najveću i svetu obavezu, ali zato nas čeka još puno posla, da našu zajedničku, bezbjednu kuću do kraja uredimo po mjeri najviših demokratskih i ekonomskih standarda razvijene Evrope", poručio je sinoć Marković.

Vođa Bloka za zajedničku državu sa Srbijom 2006, i trenutno jedan od lidera opozicionog Demokratskog fronta (DF) Predrag Bulatović sada kaže da je proteklih 11 godina pokazalo kako je referendum ustvari bio prilika za DPS i njenog lidera Mila Đukanovića da sačuvaju vlast, te da su se uz to poklopili interesi zapadnih sila, ali i Rusije.

Crnu Goru danas vidi ovako:

"Crna Gora nije ni slobodna ni demokratska i mislim da možemo samo da kažemo da je to 11 godina od održavanja referenduma koji je formalno ustanovio stolicu u UN. Danas je Crna Gora privatna država, a uz to je i opustošena i opljačkana, sto će reći da ne može biti država svih građana, ona je drzava Mila Đukanovića i nažalost Duška Markovića i jednog broja ljudi koji su njihovi sateliti", istakao je Bulatović.

Prema riječima Bulatovića, posebno je danas Crna Gora neslobodna zbog, kako kaže, nedemokratskih izbora i isceniranog drzavnog udara.

"Da li je Crna Gora država svih građana – ne, ona je država odabranog sloja ljudi", poručio je Bulatović.

Da u političkoj sferi Crna Gora nije napredovala od obnove nezavisnosti primjećuje i Branko Lukovac, koji je prije 11 godina bio na suprotnom polu od Bulatovića.

"Još uvijek je to dominantno partijska ili partitokratska država i društvo gdje su mjerila više partijska podobnost, zatim nepotizam, koji je toliko raširen da je postao rak rana našeg društva, korupcija, kriminal, nije učinjeno ništa ni na planu prevladavanja velikijh podjela u Crnoj Gori koje su bile u predreferendumskom periodu. Naprotiv, moglo bi se reći da su se one u nekim oblastima i umnožile", kazao je Lukovac.

On kaže i da Crna Gora može biti zadovoljna zbog unapređenja odnosa sa svim susjedima i ubrzanih evroatlantskih integracija.

Mnogo je, ipak, kaže, više prostora gdje nema rezultata i gdje se ne možemo pohvaliti.

"Još uvijek je dosta građana u teškoj ekonomskoj situaciji, vidimo da je nezaposlenost prešla 22 procenta, da su čak povećane razlike između sjevera i juga. Ne možemo da kažemo da je naše gazdovanje s prostorom u skladu sa načelima ekološke države. Zato je neophodno, smatra Lukovac, da u narednom periodu i vlast i opozicija, kao i svi akteri u društvu teže dogovoru i donose odluke koje ga neće dalje dijeliti", kazao je Lukovac.

Galerija