Trgovci i hoteli da kupuju domaće
Učesnici konferencije kažu da preba promovisati domaću proizvodnju, edukovati proizvođače, mjenjati zastarjele zakone...
Glavni problemi crnogorskih poljoprivrednika i proizvođača hrane je to što ih trgovački lanci u Crnoj Gori ucjenjuju većim rabatom i plaćanjem za bolje pozicije na rafovima njihovih marketa, kao i neregulisan status poljoprivrednog zemljišta i nemogućnosti gradnje na njemu objekata u svrhu poljoprivrede.
To su saopštili poljoprivredni proizvođači na konferencija "Snaga crnogorske poljoprivrede" koje je organizovala Biznis akademija "Vijesti" u saradnji sa Ministarstvom poljoprivrede i Privrednom komorom.
Na prvom panelu na kojem se govorilo o mogućnosti izvoza crnogorskih proizvoda i velikim uvozom hrane od 390 miliona eura, predstavnica Ministarstva poljoprivrede Kristina Lapčević kazala je da ima pomaka u izvozu nekim proizvoda kao što su vino, mesne prerađevine... Ona je navela da Ministarstvo ima nove programe podrške i finansijske i savjetodavne kako bi proizvođači povećali proizvodnju, poboljšali kvalitet, ispunili uslove za standarde i time povećali izvoz ili smanjio uvoz tih proizvoda.
Lapčevićeva je kazala da Crnu Goru godišnje posjeti milion i po turista, zbog čega treba podsticati ugostitelje i hotelijere da svojim gostima prvo nude domaće proizvode kao što se to radi svuda u svijetu.
Lidija Rmuš iz Privredne komore navela je primjer da je nedavno pokrenuta proizvodnja stočne hrane i otvorena velika farma koka nosilja, što je značajno smanjilo uvoz te hrane i jaja. Ona je navela da se, na primjer, bez jasnog razloga uvoze velike količine vode i jugurta jer postoje kvaliteteni domaći proizvodi. Predložila je zajedničke akcije Ministarstva, proizvođača i turističke privrede kako bi promovisali domaće proizvode.
Direktor izvoza Plantaža Milan Milutinović prenio je iskustva te kompanije da se prvo mora proizvesti kvalitetan proizvod, osvojiti svoje tržište pa tek onda početi plasman na inostrana tržišta.
"Treba pronaći način da se domaći proizvodi, uz dobar odnos kvaliteta i cijene, ponude turistima. Ako oni budu zadovoljni biće njegovi promoteri, kada odu svojoj kući. Mi smo imali takva iskustva sa turistima iz Rusije i drugih zemalja u kojima sada plasirama svoje proizvode", kazao je Milutinovića.
Dekan Biotehničkog fakulteta Miomir Jovanović kazao je da proizvođači treba da shvate procese i integracije koje imamo, kao i da treba da se edukuju i ulažu u sebe.
"Sve je veće interesovanje sa studije poljoprivrede. Polako se mijenja svijest ljudi, naručito mladih, da se od tog posla, ako mu se posvetite, može pristojno živjeti", kazao je Jovanović.
Radivoje Miljanić vlasnik farme koza kazao je da je njihov sir dobio brojne nagrade za kvalitet, ali da imaju probleme sa trgovcima.
"U marketima naš sir košta 19 eura, a od nas ga otkupljuju za šest eura", kazao je Miljanić.
On je naveo primjer da je Koka-kola kupila fabrike vode u Srbiji i da sada trgovci moraju kupiti i te vode ako žele koka-kolu, kao i da postoje slični slučajevi dogovaranja na štetu domaćih proizvođača.
Na drugom panelu o marketingu i brendiranju proizvoda, Ljiljana Filipović iz Privredne komore kazala je da je je to neophodno kod proizvodnje hrane jer potrošači traže prepoznatljiv brend u čiji kvalitet će biti sigurni. Ona je navela i da oni sumnjaju na dogovore trgovaca i Koka-kole, ali da nemaju dokaze i da bi trebalo da reaguje Uprava za zaštitu konkurencije.
Merisa Čekić iz Ministarstva poljoprivrede kazala je da imaju šest grupa brendiranja proizvoda, kao i tri faze podrške uvođenju sistema kvaliteta koji proizvođačima treba da pomognu prilikom plasmana njihovih proizvoda.
Zorka Šljukić iz Mljekare Srna kazala je da su prije 19 godina bili mala porodična firma koja je dnevno prerađivala 200 litara mlijeka a da sada prerađuju 20 tona dnevno. Ona je navela da su do toga došli kvalitetetom i korektnim odnosnom prema proizvođačima mlijeka kojima redovno isplaćuju obaveze, iako oni od trgovačkih lanaca novac čekaju i do 120 dana.
Profesor Univerziteta Meditera Jelena Žugić, kazala je da je proizvodnja kvalitetnog proizvoda tek početak a ne kraj posla.
"Ako niko nije čuo za vaš proizvod i ako ga nema na rafovima, vi ne možete imati uspješan posao. Brend treba da znači kvalitet, prepoznatljiv logo, pozitivnu percepciju i emociju potrošača", kazala je Žugić.
Proizvođač Goran Mijušković kazao je da je priča o brendiranju domaćih proizvoda uzaludna jer strana konkurencija i uvoznički lobi rovare i "mitom i korupcijom zapakovanim i vidu rabata" kupuju trgovačke lance kako bi njihovi proizvodi bili vidljivi a naše sakrili.
Proizvođač Raco Dobrović iz Zete kazao je da je prošle godine na lubenici izgubio 5.000 eura, iako je imao veoma kvalitetan proizvod, jer su ga trgovci ucjenili cijenom od sedam centi za kilogram.
Na trećem panelu o kreditiranju i mjerama podrške, Miro Blečić iz Investicionog razvojnog fonda, kazao je da imaju programe za poljoprivredu. Problem su, kako je kazao, zakoni koji ne dozvoljavaju gradnju ni poljoprivrednih objekata na poljoprivrednom zemljištu.
"Poljoprivrednici ne mogu te objekte uknjižiti u katastru pa ih ne mogu koristiti kao garanciju za kredit", kazao je Blečić.
Jelena Filipović iz firme Pipers Green, koja se bavi proizvodnjom zdrave hrane, govorila je o pozitivnim iskustvima sa kreditom od IRF-a i uvođenjem standarda koji su im poboljšali poslovanje.
Budimir Mugoša, koji je kratko bio ministar poljoprivrede u prelaznoj vlade, kazao je da je potrebno hitno mjenjati zakon o poljoprivrednom zemljištu i prostornom planiranju, kako bi se zaštitio taj potencijal, ali i omogućila gradnja objekata za potrebe poljoprivrede.
On je naveo i da veliki dio novca iz pretpristupnih fondova EU ostaje neiskorišćen, što dovoljno govori o jačini poljoprivrede i da stvari treba mjenjati.
Lejla Hasković iz Mespoprometa, kazala je da su za 30 godina od porodične firme sa dvoje zaposlenih narasli u mesnu industriju sa svojim farmama, preradom i prodajninim lancima. Kazala je da su oni uzimali kredite od IRF-a, komercijalnih banaka, ali i devet miliona od Evropske banke za obnovu i razvoj.
Moderatori panela jučerašnje konferencije bili su novinari Zoran Radulović, Aleksandra Mudreša, Biljana Matijašević i Ivana Gudović.
Pregovori sve teži, jaka konkurencija
Bivši hrvatski pregovarač za oblast poljoprivrede Ružica Gelo kazala je da su pregovori Hrvatske sa EU o poljoprivredi trajali šest godina.
"Ti pregovori postaju sve teži, a sada je tu i breksit, vidjećemo kako će se to završiti", rekla je Gelo na panelu o iskustvima Hrvatske u pregovorima sa EU. Ona je poručila poljoprivrednicima da se udružuju jer će tako lakše da se nose sa konkurencijom iz EU.
“Konkurencija je ulaskom u EU nevjerovatna, CEFTA nije ništa. Ako nijeste kadri da se nosite sa uvozom sa Kosova, BiH i Albanije, kako će te biti kadri da se nosite sa konkurencijom iz Španije i Mađarske?”, pitala je Gelo.
Biznis akademija “Vijesti”: Konferencija je pun pogodak
Brano Sudar iz Biznis akademija “Vijesti” kazao je da je konferencija potvrda pravog opredjeljenja Biznis akademije usmjerenog ka edukaciji i informisanju građana.
"Poljoprivredni proizvođači su masovnošću svog odziva pokazali koliko je velika potreba za njihovom edukacijom i informisanjem, pogotovu u momentu kada su otvorena poglavlja o poljoprivredi u procesu pridruživanja EU. U tom smislu ćemo nastaviti sa ovakvim i sličnim aktivnostima i ne samo na temu poljoprivrede već i na svim ostalim razvojnim poljima. U ovoj godini nas očekuju još sigurno dvije velike konferencije o čemu ćemo naše građane obavijestiti. Redovne aktivnosti iz oblasti neformalnog obrazovanja teku svojim uobičajenim tokom pa već krajem maja organizujemo radionice EXCELA u Tivtu, a sredinom juna u Podgorici”, kazao je Sudar.
Galerija
( Goran Kapor )