Knežević: Protestima do novih izbora
Knežević tvrdi da se opozicioni lideri moraju što prije sastati kako bi razradili strategiju za građanske proteste
Član predsjedništva Demokratskog fronta (DF) Milan Knežević izjavio je da opozicija treba što prije da se dogovori o strategiju za zajedničku akciju kojom bi se obezbijedilo ponavljanje izbora. Knežević smatra da bojkot treba podići na novi nivo i pojačati pritisak na vlast.
Nakon što je premijer Duško Marković poručio da više neće zvati opoziciju na razgovore o rješavanju političke krize, Knežević je rekao da udružena opozicija jedino građanskim protestima može natjerati čelnike Demokratske partije socijalista (DPS) da se predomisle i raspišu nove izbore.
"Sada kada je premijer Sinđine vlade, po stoti put ponovio da izbori neće biti ponovljeni, vrijeme je da razgovaramo o novoj fazi bojkota. Šest mjeseci nakon posljednjeg sastanka, vrijeme je da se čelnici opozicionih partija konačno sastanu i utvrde strategiju za dalje djelovanje. Samo protestima možemo natjerati vlast da ponovi izbore, osim ako ostatak opozicije ne čeka da se Marković ne predomisli ili pohapse sve lideri DF-a”, kazao je Knežević "Vijestima".
Iako bojkotuju rad parlamenta više od osam mjeseci, Marković do sada nije pokušavao da se sretne sa opozicionim čelnicima niti zakaže eventualne pregovore za rješavanje krize. Umjesto toga, u nekoliko navrata, on je pozivao opoziciju da se prvo vrati u parlament nudeći im da uđu i u vladu. Marković je, kao i njegov partijski šef Milo Đukanović, tvrdio da nije potrebno ponavljati izbore jer su međunarodne institucije ocijenile da su održani u takmičarskom okruženju i da su poštovane osnovne slobode.
Sa druge strane, opozicija je povratak u parlament uslovila ponavljanjem izbora najkasnije uporedo sa predsjedničkim 2018. godine i potpunom istragom navoda o pokušaju “državnog udara”.
Izvršna direktorka Politikon mreže Jovana Marović smatra da nakon više od pola godine političke krize u državi, obije strane moraju povući konkretne poteze.
"Vlast i opozicija se moraju donekle povući sa svojih početnih pozicija, ali činjenica je da je klatno odgovornosti više na strani vlasti koja mora izaći sa konkretnim predlogom. Ukoliko to ne uradi u razumnom roku, zajednički opozicioni predlog dobija na snazi", smatra ona.
Zamjenik pomoćnika državnog sekretara Sjedinjenih Američkih Država (SAD) za evropska i evroazijska pitanja Hojt Brajan Ji nedavno je pozvao predstavnike opozicije da se vrate u parlament, navodeći da je nakon rješavanja pitanja ulaska u NATO, prioritet saniranje političke krize u državi. On je rekao da vlast i opozicija moraju zajednički tražiti kompromis kako bi krizu riješili. Nepunu nedjelju nakon toga, Marković je rekao da mu više ne pada na pamet da poziva opoziciju na razgovore, poručujući im da “izađu iz kafića Trga Vektre da pričaju o politici”.
Za razliku od crnogorske Vlade, pritisak međunarodne zajednice urodio je pldom u Makedoniji i Albaniji, gdje su spušetene političke tenzije vlasti i opozicije. Dok je predsjednik Makedonije Đorđe Ivanov nakon stranog pritiska dao premijerski mandat vođi opozicije Zoranu Zaevu, Albanski premijer Edi Rama juče je postigao dogovor o rješavanju političke krize u državi.
Marovićeva smara da opozija nema previše vremena za pripremanje strategije, podsjećajući da se predsjednički izbori održavaju naredne godine.
"Treba imati u vidu da je i to vrijeme izuzetno ograničeno zbog predsjedničkih izbora. Politika čekanja da se nešto loše desi DPS-u nije dovoljna, jer ukoliko se u izbornu kampanju uđe sa trenutnih pozicija, opozicioni kandidat ima imperativ pobjede. U suprotnom, izlazak na izbore koji imaju, zbog svih ovih okolnosti, nacionalni karakter, a koje bi opozicija izgubila, nepobitno bi negativno uticao na karakter i smisao bojkota Skupštine”, smatra ona.
Marović: Vrijeme je da pošalju pisane zahtjeve premijeru
Marović smatra da opozicija, nakon brojnih medijskih zahtjeva treba da uputi pisane zahtjeve Markoviću.
"Predlog opozicije mora biti upućen zvanično premijeru sa jasnim zahtjevima potpisnika, svakako ne pojedinačno i putem medija. Kao što znamo, osnovni zahtjev na toj listi je organizovanje novih parlamentarnih izbora zajedno sa predsjedničkim sljedeće godine. Ostali zahtjevi treba da budu realni, ali njihovo ispunjavanje mora obezbijediti uslove za održavanje fer i slobodnih izbora. Nakon eventualnog negativnog odgovora premijera, opozicija mora tražiti alternativne akcije za dolaženje do cilja", tvrdi ona.
( Samir Kajošević )