DPS kumovao sakrivanju podataka

Vlada i državni organi moći će da sakrivaju informacije od javnosti od 1. jula zahvaljući Odboru za politički sistem i poslanicima DPS-a Željku Aprcoviću, Andriji Nikoliću, Milošu Nikoliću, Mariji Ćatović, Petru Smoloviću, Bogdanu Fatiću i Radulu Novoviću.

Ministarstvo kulture je saopštilo “Vijestima” da je amandmanom Odbora za politički sistem Skupštine Crne Gore u Izmjenama zakona o slobodnom pristupu informacijama izbrisana odredba na osnovu koje je Agencija za zaštitu ličnih podataka donosila konačnu odluku po žalbama u vezi sa zahtjevima za slobodan pristup informacijama.

“Ministarstvo kulture, odnosno Vlada, Skupštini je podnijela tekst Predloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o slobodnom pristupu informacijama, koji se odnosi na ponovnu upotrebu informacija, a koji je shodno obavezama iz pregovaračkog procesa usklađen sa Evropskom pravnom tekovinom. Na tekst predloga Zakona amandmanski su reagovali poslanici, odnosno Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu”, odgovorili su iz Ministartsva na pitanje ko je i na koji način uticao na brisanje stava 3 iz člana 38, a koji je predviđao da AZLP odlučuje u meritumu.

Međutim, u Ministarstvu ne smatraju da će to što je Skupština ukinula Agenciji mogućnost da naloži institucijama da dostave tražene podatke po Zakonu o slobodnom pristupu informacijama, već da samo ukida nezakonita rješenja, uticati na javnost rada državnih organa.

Ipak, član Savjeta AZLP Radenko Lacmanović smatra da će javnost teže dolaziti do podataka od državnih organa. “Praksa je da onaj ko nešto ne mora to i neće. Bojim se da će slična situacija biti i sa odlukama Savjeta”, ističe Lacmanović.

Pravo javnosti da zna, napominje on, ne znači ništa ako se ne potvrdi u praksi. “Više puta sam govorio o tome da je praksa pokazala da je mehanizam prema kojem Savjet Agencije odlučuje u meritumu pravo rješenje. Iako se nikad o tome nije raspravljalo na sjednicama, čini mi se da su dvojica mojih kolega iz Savjeta imala drugačiji stav”, kaže Lacmanović.

”Zakon je trebalo mijenjati, ali tako da se predvidi obaveza Upravne inspekcije da postupa po zahtjevima Savjeta i kontroliše one državne organe koji tvrde da ne posjeduju tražene podatke. Samo u prošloj godini, Savjet je Upravnoj inspekciji proslijedio 243 zahtjeva za kontrolu kancelarijskog poslovanja. Inspekcija nije odreagovala ni na jedan zahtjev. To je trebalo izmijeniti, a ne član koji je predviđao odlučivanje u meritumu”.

DPS posegao za izmjenama nakon presuda Upravnog suda

Mira Popović (CGO) nije iznenađena načinom na koji je izmijenjen Zakon o SPI: ”Svakako, to izaziva ozbiljnu zabrinutost, jer se radi o propisu koji je do sada bio ozbiljan stub u radu NVO sektora i medija”. Prema riječima Popovićeve, AZLP je i da sada imala brojne probleme u svom radu.

Vuk Janković (MANS) je poručio da su ”izmjene poslanici DPS-a predložili baš nakon niza presuda kojima je Upravni sud poništio nezakonite odluke Vlade o proglašenju tajnim podataka o velikim privatizacionim i infrastrukturnim projektima”. “Zato smo uvjereni da je motiv za izmjene Zakona skrivanje koruptivnih poslova od očiju javnosti. Istovremeno, DPS nije pokušao da obrazlože zašto su predložili ukidanje suštinskog ovlašćenja Agencije”.

( Mila Radulović, Tina Popović )