Do novca smanjenjem zaposlenih u adminsitraciji ili pravom kontrolom naplate koncesija
Ekonomski analitičar Mila Kasalica smatra da će namjeru ministra Radunovića da sačuva biznis i građane Crne Gore, platiti mali, srednji i mikro biznis, i građani Crne Gore, koji će biti žrtve svih vrsti pritisaka zbog izgubljenog povjerenja međunarodnih investitora
Samo što je prije nekoliko dana Evropska banka za obnovu i razvoj smanjila prognozu rasta crnogorske ekonomije u ovoj godini sa 3,5 na tri odsto, i poručila da se mogu očekivati bolne mjere štednje, ako ekonomski rast nastavi da slabi - stigle su prve najave iz vlade o novom stezanju kaiša. Ministar finansija Darko Radunović uz to je saopstio i kako se nada da nove mjere neće ugroziti poslovni ambijent i građane. Ekonomski analitičari ne misle tako.
“To će svakako biti ili na štetu građana ili na štetu privrede. Do sada smo imali iskustva da su uglavnom bili na štetu građana", kazao je Goran Kapor, novinar ND "Vijesti".
Ekonomski analitičar Mila Kasalica smatra da će namjeru ministra Radunovića da sačuva biznis i građane Crne Gore, platiti mali, srednji i mikro biznis, i građani Crne Gore, koji će biti žrtve svih vrsti pritisaka zbog izgubljenog povjerenja međunarodnih investitora.
Naši sagovornici pretpostavljaju koji bi mogli biti potezi nakon najavljene nove fiskalne strategije Vlade.
“Najvjerovatnije nam prijeti povećanje stope PDV, i visoko povećanje stopa na porez I doprinos za zarade. Jer mi od poreza na dobit kompanija, taj standardni princip privlačenja stranih investicija, ne vjerujem da ćemo u ovom ciklusu mijenjati”, kazala je Kasalica.
“Neke susjedne zemlje i zemlje EU, su uvele neke krizne mjere kojih kod nas nema, kao što su porez na finaijske transakcije, progresivno oporezivanje poreza na dobit ili akciza na električnu energiju, tih mjera koda nas za sada nema , moguće da one budu od nek od tih mjera”, dodao je Kapor.
Evidentno je da u državnoj kasi fali novca. Međutim do njega bi Vlada, po mišljenju naših sagovornika mogla doći na različite načine. Prije svega da konačno smanji broj zaposlenih u javnoj upravi.
S druge strane, sve državne insitucije koje se bave ostvarivanjem prihoda – poreska uprava, uprava carina, uprava za inspekcijske poslove, igre na sreću, godinama se žale da nemaju dovoljno ljudi koji bi kontorolisali naplatu novca . Država, je tako samo u prva tri mjeseca ove godine, u oblasti koncesija i naplate doprinosa, izgubila desetine miliona eura.
“Tokom ljetnjih mjeseci na cijelom primorju imamo samo tri-četiri inspektora, koji ne mogu da sve stignu i da to omogućava poslodavcima da nepoštuju sve propise, odnosno država gubi prihode. Slično je i kod inspektora koji treba da kontorlišu PDV kase tokom ljetnjih mjeseci. Da nemamo dovoljno inspektora koji kontrolišu da li se plaćaju sve koncesije”, kazao je Kapor.
Kasalica se osvrće i na ponašanje Svjetske banke u priči oko stabilnosti crnogorskog fiskalnog sistema. Ona kaže da je neprincipijelno što Svjetska banka, međunarodnim finasijerima, daje prilično netačne inoformacije o Crnoj Gori.
Mila Kasalica – ekonomski analitičar
“Sistem nije stabilan. Sistem jeste stabilan, a ranjiv je u onoj mjeru u kojoj su međunarodni investitori konačno shvatili da iz kafane ne mogu da vrše kontrolu javnog duga Crne Gore”, smatra Kasalica.
Naši sagovornici ne vjeruju da bi vlada ovog puta mogla uvoditi neke administrativne takse ili dirati socijalna davanja, posto je sljedeća godina – izborna .
( Danijela Lasica )