Farmere ne plaše odredbe novog zakona: Higijena i kvalitet nijesu problem
Stočari će biti prinuđeni da ispune nove uslove, kada je riječ o kvalitetu i načinu proizvodnje sira i drugih mliječnih proizvoda
Proizvođači sira na sjeveru kažu da su obradovani novom mjerom podrške Ministarstva poljoprivrede. Od ove godine i oni će imati premije, koje su ranije imali samo oni koji su mlijeko prodavali registrovanim mljekarama.
Na taj način, objašnjavaju, pruža se mogućnost da domaćinstva koja imaju osam do 10 krava, zarade dodatnih 300 do 400 eura mjesečno.
No, da bi koristili premije, stočari će biće prinuđeni da ispune nove uslove, kada je riječ o kvalitetu i načinu proizvodnje. Sve to je, kako su im nedavno objasnili iz Ministarstva poljoprivrede, “u cilju održavanje tradicije u poljoprivrednoj praksi, legalizaciji poljoprivredne proizvodnje, ali i razvoju sela”.
Nadležni ocjenjuju i da su na taj način postigli da se prevaziđu brojne teškoće, koji imaju mali proizvođači, da se Crna Gora približi evropskim standardima, ali i da opstanu kao mali.
Suština je da se sir za tržište proizvodi onako kako bismo ga napravili i za svoju porodicu
Mali proizvođači sira i kajmaka treba da, kako bi dobili premiju, prije svega registruju objekte za proizvodnju. Uslovi su, između ostalog, i da dostave specifikacije opreme, proizvoda i prostora kojem obavljaju proizvodnju. Nakon toga, četiri puta godišnje provjeravaće se kvalitet i ispravnost njihovih proizvoda. Glavni dokument biće i dokaz o tradiconalnom načinu proizvodnje. Sve je to regulisano novim Zakonom o šemama kvaliteta, ali i posebnim uredbama.
Mada na prvi pogled sve to zvuči komplikovano, kolašinska poljoprivrednica Milijanka Puletić tvrdi da nije zabrinuta.
“Iza sve te stručne terminologije i nabrojanih dokumenta shvatila sam da se krije samo zahtjev da se sir za tržište proizvodi onako kako bismo ga napravile i za svoju porodicu. Odavno imam odvojenu prostoriju za mliječne proizvode, sa hladnom i toplom vodom, mašinu za suđe, prese za cijeđenje surutke iz sira. Naravno, do detalja se vodi računa o higijeni i mislim da to neće biti problem u većini domaćinstava”, kaže ona.
Puletić ne brine ni kad je riječ o dokazu da je način na koji proizvodi sir tradicionalan, to jest da postoji više od tri decenije. Kaže da za to mogu poslužiti novinski članci, odlomci iz knjiga, fotografije, stari recepti…
“Ne plašim se da će ovi uslovi išta osujetiti i smatram da je novina što sada samo treba dostaviti dokaze o tome. Kontrola kvaliteta proizvoda, koliko sam shvatila, je besplatna. Računam i da će savjetodave službe pomoći u ispunjavanju raznih obrazaca i pravljenju specifikacija”.
Svetlana Milošević već više od dvije decenije živi od proizvodnje sira i ostalih mliječnih proizvoda. Nekoliko mjeseci tokom godine to radi na katunima. Kaže da se u razgovoru sa predstavnicima ministarstva i veterinarskim inspektorima uvjerila da uslovi u kojima sada proizvodi, potpuno odgovoraju onim propisanim za korisnike naknade. Provjeru kvaliteta sira i zdravstvenog stanja krava i do sada je, tvrdi, samonicijativno obavljala u nadležnim institucijama.
“Odavno mi znamo koliko je važna higijena i kvalitet. To smo morali naučiti, jer od sirovine pravimo gotov proizvod, a zatim sami brinemo i o njegovoj prodaji. Ne mogu nas uplašiti nikakvi standardi, jer smo ih morali savladati da bismo opstali. Vrlo je bitno da Ministarstvo poljoprivrede ne zaboravi i na one koji imaju manji broj grla i manje uslova da unaprijede svoju proizvodnju. Premija za sir je bila jedan od uslova da se ovo malo ljudi koji su ostali na selu, tu i zadrže”, kaže ona.
Novi zakon daje individualan pristup, umjesto udruživanja
Kako je nedavno stočarima objasnila Merisa Čekić iz Direktorata za poljoprivredu i stočarstvo, novi Zakon o šemama kvaliteta, omogućava individualan pristup, za razliku od ranijeg insistiranja na udruživanju.
„Propisani su novi sistemi kvaliteta - „tradicionalno“, „planinski proizvod“, „sa moje farme“ i „proizvod višega kvaliteta“. Stvoren je zakonski okvir, prema kojem proizvođači ne treba da zadovoljavaju gabaritni standard bezbjednosti hrane, pa prema tome, ne važe isti standardi za malo gazdinstvo i pogone”.
( Dragana Šćepanović )