Baković će štititi žrtve zelenaša

aštitnik ljudskih prava i sloboda Šućko Baković pozvao je građane da mu se obrate ukoliko smatraju da su im nadležni organi postupanjem u predmetima protiv zelenaša povrijedili prava.

Baković je to građanima poručio odgovarajući na pitanje “Vijesti” da li su do sada žrtve zelenaša tražile od njega da im pomogne i zaštiti ih.

“Kako se zelenašenje dešava uglavnom između fizičkih lica, mi do sada nismo imali obraćanja građana i pritužbi u vezi sa ovom temom. Ali, u okviru našeg mandata, u kontinuitetu pratimo dešavanja, postupanje i podatake nadležnih državnih organa”, rekao je on i podsjetio da je mandat zaštitnika da štiti građane od lošeg rada organa javne vlasti, odnosno državnih organa i organa lokalne samouprave.

Na pitanje da li je zabrinut zbog sve većeg broja žrtava zelenaša i loših rezultata nadležnih institucija (policija, tužilaštvo, Uprava za sperečavanje pranja novca) da se suzbije ta opasna pojava, on je rekao da jeste.

“Postojanje problema zelenašenja svakako je razlog za zabrinutost, posebno što ga i nadležni organi percipiraju kao takvog. U Vladinom dokumentu Nacionalna procjena rizika od pranja novca i finansiranja terorizma, (s kraja 2015. godine) navodi se procjena da se u svakom momentu u Crnoj Gori nalazi najmanje 30 miliona eura gotovog novca koji su dati na pozajmicu pod zelenaškom kamatom. Takođe se kaže da oko 230 identifikovanih lica, koja su uključena u tu vrstu kriminalnog poslovanja, u toku jedne kalendarske godine ostvare profit i do 70 miliona eura. Podsjećam da je i policija, kao organ otkrivanja izvršilaca krivičnih djela, napravila analizu u kojoj je navedeno da kriminalno poslovanje u oblasti zelenašenja u Crnoj Gori predstavlja problem većeg obima nego što se to ranije pretpostavljalo. Posebno je otežavajuće što zelenaštvo gotovo nikada ne ide samo, odnosno skoro uvijek je povezano sa ostalim krivičnim djelima - kao dodatna aktivnost već postojeće kriminalne djelatnosti, koja omogućava ulaganje viška stečenih nelegalnih sredstava i njihovo multipliciranje te samim tim nameće potrebu organizovane i sistematske borbe nadležnih organa”, kazao je Baković .

On je podsjetio da u velikom broju slučajeva zelenašenja dolazi do zaključenja fiktivnih ugovora o prodaji nekretnina (kuće, stanove, poslovni prostori, zemljišta) ili pokretnih stvari veće vrijednosti, koje služe kao zaloga za pozajmljeni novac.

“U slučaju da se novac ne vrati, nekretnine prelaze u ruke zelenaša koji koriste ove zaloge i u slučaju kašnjenja. Kao dodatan instrument koji određeni kamataši koriste je kamata na kamatu, i to često u vidu penala na kašnjenje s povraćajem novca, što dodatno otežava položaj onog koji je uzeo novac na zajam. Prema navodima policije, u dijelu sastavljanja ugovora zelenašima nerijetko usluge pružaju i advokati, što je nedopustivo i mora biti predmet povećane pažnje i aktivnosti nadležnih organa. U sprezi sa zelenašenjem, kao čestim nastavkom prethodno izvršenih krivičnih djela, su i krivična djela koja se odnose na dio prinudne naplate. Elemenat straha od teških prijetnji zelenaša, kao i dobrovoljnog ulaska u takav dužnički odnos doprinosi tome da se krivično djelo zelenaštvo prijavi rijetko, te je i broj presuda za ovo krivično djelo mali”, kazao je Baković i dodao da je, sa druge strane, pozitivno da su nadležni u svojim strateškim dokumentima i sami ovaj problem svrstali visoko na listi prioriteta.

Baković je saglasan sa “iskazanim opredjeljenjem nadležnih” da treba preduzeti aktivnosti da bi se zadobilo veće povjerenje građana oštećenih zelenašenjem, ili članova njihovih porodica, da prijavljuju sva krivična djela povezana sa ovom pojavom, prvenstveno kroz pružanje dodatne policijske i pravne zaštite.

“U rješavanju problema zelenašenja treba poseban akcenat staviti na preventivno djelovanje, podizanje svijesti javnosti o potrebi prijavljivanja saznanja o zelenašenju, usavršavanje stručnjaka koji se bave ovom temom kao i približavanje građanima, za koje se sumnja da su žrtve ovog djela, kako bi se obezbijedila saradnja i priznanja za ova teško dokaziva djela. Posebno je bitno obezbijediti potpunu anonimnost”, kazao je on.

On je podsjetio da je u pitanju nelegalan vid pozajmljivanja novca za koji je teško dokazivo porijeklo.

“Važno je ukazati i da se zelenašenje često otkriva kao sekundarno krivično djelo - nakon izvršenja nekog još težeg djela, kao što je na primjer ubistvo”, kazao je on.

Baković je rekao da je izmjenama Krivičnog zakonika 2013. godine zaokružen krivično pravni okvir za ovaj problem.

“Činjenica je da je zelenašenje kao pojava rasprostranjeno i da je veoma mali broj lica koja su osuđena zbog ovog krivičnog djela, međutim smatramo da je potrebno raditi na podizanju svijesti građana o tome što je zelenašenje i ohrabriti ih da se izbave iz "kamatnog ropstva" tako što će takve slučajeve prijaviti policiji i potražiti zaštitu na sudu. Sa druge strane, neophodno je jačati kapacitete nadležnih državnih organa (policije, tužilaštva i sudova) u borbi protiv ovog krivičnog djela”, rekao je on.

Na pitanje da li ima namjeru da postavi pitanja nadležnima zbog čega do sada nije rađena nijedna finansijska istaga koja bi pomogla da se otkrije i oduzme imovina zelenaša koju su stekli na taj nečastan način, Baković je rekao da se nije time bavio.

Potrebni su bolji rezultati, ali se ni do sada nije radilo loše

Baković ne misli da je loše procesuiranje krivičnog djela zelenašenje i smatra da ne stoji da nadležni državni organi malo preduzimaju.

“Svakako poželjno je i potrebno intenzivirati aktivnosti i ostvariti još bolje rezultate. Prema izvještaju o radu Tužilačkog savjeta i državnog tužilaštva za 2016. godinu, za krivično djelo zelenašenje prijavljena su 32 lica, 2015. godine 33, a u 2014. godini pet. Sa neriješenim prijavama protiv 18 lica iz ranijeg perioda, u radu su bile prijave protiv 50 lica. Takođe, prema dokumentu Ministrastva unutrašnjih poslova (Uprave policije) Srednjoročni pregled SOCTA 2015. godine, problem zelenašenja prepoznat je kao jedan od rastućih problema u Crnoj Gori.

Poseban problem koji znatno otežava dokazivanje zelenašenja jeste da oštećena lica, odnosno lica koja su uzela novac pod zelenaškom kamatom, u najvećem broju slučajeva ne prijavljuju izvršenje krivičnih djela i ne žele da ostvare saradnju sa organima za sprovođenje zakona. Oni se uglavnom nalaze pod stalnim prijetnjama i pritiskom od strane zelenaša ili lica koje zelenaši angažuju za sprovođenje nasilja. Neraščišćeni odnosi između zelenaša i dužnika najčešće dovode do izvršenja drugih krivičnih djela, prvenstveno iz oblasti krvnih delikata sa elementima nasilja, podmetanje požara ili eksplozivnih naprava, prijetnji, iznuda, ucjena ili otmica”, kazao je Baković .

( Olivera Lakić )