Usvojene izmjene i dopune Zakona o eksproprijaciji: Država može po hitnom postupku oduzeti privatnu imovinu...

Poslanici Skupštine usvojili su danas izmjene i dopune Zakona o eksproprijaciji kojima je predviđeno da država može po hitnom postupku oduzeti privatnu imovinu i ući u njen posjed uz isplatu naknade za koju Vladina komisija odredi da je pravična.

Za izmjene i dopune zakona glasala su 42 poslanika, dok je 13 bilo protiv.

Predložene izmjene Zakona Skupštini su predložili poslanici Demokratske partije socijalista (DPS) Predrag Sekulić, Marta Šćepanović, Željko Aprcović, Nikola Rakočević i Jovanka Laličić.

Šćepanović je ranije u parlamentu kazala da su razlog donošenja izmjena zakona nedostaci koji su uočeni u dosadašnjoj primjeni Zakona o eksproprijaciji, a koji se prevashodno odnose na neopravdano dugo trajanje postupka.

Ona je rekla da je važećim Zakonom precizirano zbog čega se može eksproprisati nepokretnost i dodala da je norma mnogo oštrija u odnosu na zemlje regiona.

„Netačno je da to može biti ako su u pitanju hoteli, vile, turistički kompleksi“, istakla je Šćepanović.

Kako je navela, novina je da se već u Predlogu za utvrđivanje javnog interesa navodi visina pravične naknade za nepokretnost za koju se predlaže ekproprijacija, čime jačaju pravnu sigurnost građana jer već na početku može da zna na šta može da računa.

Šćepanović je kazala se ranije jedan postupak obavljao pred organom uprave, a da je drugi bio utvrđivanje visine pravične naknade, dok su sada predvidjeli da to bude u jednom postupku.

„Novina kojom se jača pravna sigurnost građanina je da Komisija sada umjesto tri broji pet članova, a najmanje tri člana te komisije moraju biti sudski vještači“, objasnila je Šćepanović.

Ona je napomenula da je građanin važećim Zakonom zaštićen, odnosno da visina pravične naknade ne može biti manje od tržišne vrijednosti nepokretnosti.

Prema riječima Šćepanović, da bi ste stupilo u posjed nepokretnosti postupak eksproprijacije mora biti pravnosnažno okončan, mora postojati dokaz o isplaćenoj pravičnoj naknadi, odnosno dokaz da je vlasnik nepokretnosti uredno pozvan ali da je odbio da primi pravičnu naknadu.

„Ovu normi smo razradili tako što smo precizirali ko podnosi zahtjev organu uprave, šta podnosi uz zahtjev i organ uprave donosi rješenje o stupanju u posjed“, rekla je Šćepanović.

Na to rješenje, kako je navela, stranci je dozvoljena žalba, ali radi efikasnosti postupka ona ne odlaže izvršenje rješenja.

„Suština je da je rješenje o ekpsoprijaciji, kojim se i oduzima imovina i određuje visina pravične naknade, pravnosnažno“, rekla je Šćepanović i dodala da je vlasnicima obezbijeđena sudska zaštita pred redovnim sudovima.

Korisnik eksproprijacije može podnijeti zahtjev za stupanje u posjed nepokretnosti koja je predmet eksproprijacije prije pravosnažnosti rješenja o eksproprijaciji, ali ne prije izvršnosti rješenja, ako je to neophodno zbog hitnosti realizacije postupka eksproprijacije ili sprječavanja nastupanja znatne štete.

( MINA )