Novinari u Crnoj Gori ne mogu slobodno da se bave svojom profesijom
Sa međunarodne adrese stižu poruke, da država mora više uraditi na poboljšanju medijske scene u svakom smislu. Kako zaključuju predstavnici delegacije Evropske unije i američke ambasade - ima još posla u zaštiti slobode medija
Dokumentarni film "Silom na sedmu", koji podsjeća na stalnu opasnost po život crnogorskih novinara koji istražuju krupne interese političke elite, bio je povod i za današnju debatu o zaštiti slobode medija i slobode izražavanja u Crnoj Gori.
Iz Osnovnog državnog tužilaštva tvrde da napadi na novinare postoje u cijelom svijetu i da statistika pokazuje njihovo smanjenje u Crnoj Gori. Iz "Vijesti" tvrde da je to surova neistina.
"Napadi na novinare nisu ekskluzivitet u Crnoj Gori, već postoje u cijelom svijetu", rekla je rukovoditeljka Osnovnog državnog tužilaštva Ljiljana Klikovac
"Sve te relativizacije su surove, jer mogu dovesti do novih surovijih situacija", kazao je direktor ND "Vijesti" Željko Ivanović.
Klikovac je navela da iza svega što je rekla, stoji dokumentacija.
"Surova neistina nije da ima mnogo više nerješenih od rješenih, ja imam statistiku".
Ivanović joj je odgovorio da su "Vijesti" i zaposleni u posljednjih 12 godina preživjeli 23 fizička napada.
"Nijedan od tih napada nije rasvijetljen, a vi meni kažete da postoji veći broj napada koji su rasvijetljeni nego koji nisu rasvijetljeni. Ja vas pitam gdje mi živimo"
Komisiji za istraživanje napda na novinare saglasni su da je ovoliki broj nerasvjetljenih napada opasnost za društvo, a ključni problem vide u tome što se ne pokreće niti pitanje smjena odgovornih za to, niti javna debata o tome.
"Nijedan slučaj za koji se osnovano sumnja da ima političku pozadinu nije rasvijetljen, rasvjetljaju se samo slučajevi koji su banalnijeg uzroka, ne posljedica, posljedice su i te ozbiljne, ali su uzroci banalni", kazao je predsjednik Komisije za istraživanje napada na novinare Nikola Marković.
U Ministarstvu unutrašnjih poslova obećavaju da se više neće ponoviti slučaj urednika portala IN4S Gojka Raičevića koga je na protestima Demokratskog fronta 2016. godine, dok je radio svoj posao, napao policajac, koji n di danas nije identifikovan.
"Odmah poslije ovih slučajeva, donijet je pravilnik gdje svaki policijski službenik, bez obzira da li bio s maskom ili bez maske, mora identifikacionu oznaku", rekao je državni sekretar MUP-a Dragan Pejanović.
Iz Televizije Vijesti, čija je novinarka Svetlana Đokić autorka dokumentarca "Silom na sedmu", koji je rađen u okviru projekta nevladine organizacije "35mm", imaju poruku za vladajuću strukturu.
"Ono što je najvažnije u čitavoj priči je da prestanu poruke sa vrha i razne opomene, odnosno razne prijetnje da tako kažem verbalne koje dolaze iz vrha vlasti, a koje se, sasvim jasno, spuštaju, da tako kažem, prema običnim građanima koji se onda osjećaju slobodnim da napadnu novinara ili da mu prijete", kazala je direktorka TV Vijesti Marijana Kadić-Bojanić.
Sa međunarodne adrese stižu poruke, da država mora više uraditi na poboljšanju medijske scene u svakom smislu. Kako zaključuju predstavnici delegacije Evropske unije i američke ambasade - ima još posla u zaštiti slobode medija.
( Tijana Pravilović )