Kroz Biogradsku goru: Turisti se oslone na "pametni" telefon, pa zalutaju
Jedan od najčešćih razloga zbog čega turisti ne mogu da se orjentišu je i taj što previše računaju na pomoć „pametnih“ telefona
Tokom nekoliko minulih godina bar desetak turista zalutalo je na području Nacionalnog parka (NP) „Biogradska gora“. Intervencijom spasilaca svi su brzo locirani i vraćeni u grad nepovrijeđeni.
Takve situacije, kako kaže direktor NP Saša Jeknić i pripadnici Gorske službe spasavanja (GSS), su prilično neprijatne, zahtijevaju veliki napor spasilaca i materijalne troškove, ali i predstavljaju veliku opasnost za turiste.
Prema Jeknićevim riječima, najčešći razlozi zbog čega turisti ne mogu da se orijentišu u NP je činjenica da izbjegavaju da kupe mape, angažuju profesionalne vodiče ili što previše računaju na pomoć „pametnih“ telefona.
„U NP je svaka pješačka staza obilježena i imamo mnogo putokaza. Takođe, turistima je na raspolaganju veliki broj mapa, čija je cijena od 1,5 do pet eura. Mogu da iznajme i licencirane vodiče, čije su usluge najeftinije u regionu. No, nekad, sve to izbjegnu i riješe sami da obiđu prašumu . Zadrže se duže nego što su planirali i onda krenu da se vraćaju prečicama i neobilježenim stazama, pa je jasno zbog čega i zalutaju. Računaju i na pomoć „pametnih“ telefona, a kad se nađu na lokaciji gdje nema signala za mobilnu mrežu, onda ni tako ne mogu da se orijentišu“, kaže on.
Jeknić turistima preporučuje da koriste usluge vodiča, jer će tako, kako kaže, na pavi način da se informišu i o svakom detalju NP, ali i da bezbjedno završe svoje pješačke ture. Prema njegovim riječima, bilo bi “mnogo manje posla za sve, a za turiste više uživanja, kada bi koristili sve ono što im je na raspolaganju za bezbjedan obilazak Biogradske prašume”.
Volonteri GSS, takođe, tvrde da se kroz prašumu ne može bez spasioca. Oni podsjećaju da je mali broj ljudi, čak i među mještanima, koji besprekorno poznaju taj dio kolašinske opštine, pa spasioci voloneteri ne mogu računati mnogo na pomoć sugrađana. Volonteri su nekada više od od šest sati noću tragali za izgubljenim turistima. „Čak i kad precizno odredimo lokaciju, dešava se da se, u međuvremenu, turisti pomjere 100 metara, pa nam to onda komplikuje potragu. Uglavnom zalutaju zbog svog nemara, ali koliko sam čuo i mještani ih nekad namjerno usmjere pogrešno. na shvataju da takve „šale“ mogu biti vrlo opasane, a samo sticajem srećnih okolnosti do sada nijedan od zalutalih turista nije teže povrijeđen ili stradao“, tvrde GSS.
Jeknić: Bilo je i lažnih prijavljivanja da su se izgubili
Jeknić se sjeća i i zloupotreba, to jest, situacija kada su turisti lažno prijavili da su se izgubili. Na takve akcije “spasavanja” potroši se, kaže on, mnogo truda i novca, uzalud.
„Recimo, jedna grupa turista, prosto zbog toga što su se umoriliI i bilo im je mučno da se pješke vraćaju, prijavili su da su zalutali. Kada su spasioci stigli do njih terenskim vozilom, zatekli su ih kako bezbrižno sjede na nekom proplanku i ručaju. Svaka od tih akcija je veliki napor za spasioce, jer je nekada potrebno i više sati pješačenja ili vožnje terenskim vozilima”, kaže direktor NP “Biogradska gora”.
( Dragana Šćepanović )