Tomić: Potrebno raditi na profesionalnoj orjentaciji učenika osnovnih škola
Tomić je naveo da je cilj obezbijediti svima koji se obrazuju kvalitetno obrazovanje koje omogućava bržu zapošljivost, ali i nastavak obrazovanja, dakle, obrazovanje koje je usklađeno sa potrebama tržišta rada, pojedinca i društva u cjelini
Kampanje "Stručno je ključno" i "Stručno je moj izbor za budućnost" pokazale su da je potrebno raditi na profesionalnoj orjentaciji učenika osnovnih škola i promociji mogućnosti koje nudi stručno obrazovanje, smatra direktor Direktorata za srednje obrazovanje u Ministarstvu prosvjete, Veljko Tomić.
"Profesionalna orjentacija treba učeniku da omogući sticanje vještina za vođenje karijere kako bi on bio sposoban da ocijeni svoje karakteristike, da identifikuje mogućnosti koje se pojavljuju na tržištu rada, da donese racionalnu odluku po pitanju svog profesionalnog puta", rekao je Tomić u intervjuu agenciji MINA.
Prema njegovim riječima, roditelji značajno utiču na budući izbor profesije djeteta, pa je i kod njih potrebno razbiti predrasude o stručnom obrazovanju.
"Kako bi podstakli upis učenika u stručne škole za kvalifikacije za koje postoje iskazane potrebe poslodavaca, jedna od privih aktivnosti Ministarstva prosvjete za školsku 2017/2018. godinu će biti dodjela stipendija učenicima koji se obrazuju po programima kuvar, konobar, elektroinstalater, pekar, instalater u građevinarstvu i keramičar – ukupno 80", podsjetio je Tomić.
On je rekao da je interesovanje učenika i iskustvo pokazalo da postoji potreba da se jasnije profilišu tipovi specijalističkih gimnazija u kojima će biti moguće u većem obimu, kroz obavezne predmete, izučavati prirodne nauke, matematiku, strane jezike, društvene nauke, uz očuvanje standarda predmeta koji se polažu na maturskom ispitu.
"Zbog toga je i predloženo da se gimnazije mogu osnovati kao opšte i specijalističke – prirodno-matematičke, društveno-jezičke i dr. Osnivanje specijalističkih gimnazija je u funkciji omogućavanja učenicima da ostvare sopstvene afinitete, ne umanjujući pri tom njihov dalji profesionalni razvoj", ocijenio je Tomić.
On je rekao da postoji dovoljno kadra za realizaciju nastave za predmete u specijalističkim gimnazijama.
"Škole raspolažu sa kompetentnim nastavnim kadrom iz oblasti matematike, stranih jezika, fizike, hemije, biologije. Škole su u mogućnosti da kroz saradnju sa ustanovama visokog obrazovanja, koje obrazuju nastavnike različitih profila, dodatno unaprijede sam nastavni proces", kazao je Tomić.
On je objasnio da smanjenje broja učenika u odjeljenju u srednjim školama sa 30 na 28 nikako ne podrazumijeva smanjenje broja upisanih učenika, već će u školama biti povećan broj odjeljenja.
"Dakle, smanjenje ima za cilj prije svega što individualizovaniji i kvalitetniji pristup nastavnom procesu, što je prije svega u interesu samih učenika", rekao je Tomić.
On je kazao da su sve aktivnosti koje se sprovode u oblasti srednjeg obrazovanja, uključujući i izmjene i dopune Zakona o gimnaziji i Zakona o stručnom obrazovanju, u funkciji unapređenja kvaliteta vaspitno-obrazovnog rada.
Tomić je naveo da je cilj obezbijediti svima koji se obrazuju kvalitetno obrazovanje koje omogućava bržu zapošljivost, ali i nastavak obrazovanja, dakle, obrazovanje koje je usklađeno sa potrebama tržišta rada, pojedinca i društva u cjelini.
"Izmjenama i dopunama zakona koji uređuju gimnazijsko i stručno obrazovanje predlaže se uvođenje izmjena koncepta maturskog i stručnog ispita u dijelu broja predmeta koji se polažu, mogućnosti da se predmeti polažu na dva nivoa zahtjevnosti, ali i zašto što će od 2020 godine maturski ispit biti u potpunosti eksteran tj. provodiće ga Ispitni centar, što će doprinijeti daljoj objektivnosti procesa, ali i ujednačenosti kriterijuma ocjenjivanja u svim školama", kazao je Tomić.
On je podsjetio da je predloženo je i da na maturskom ispitu učenik, umjesto dosadašnjih četiri predmeta, polaže tri, kao i da bi svi učenici trebalo da polažu crnogorski ili maternji jezik i književnost.
Tomić je objasnio da učenici biraju matematiku ili prvi strani jezik i jedan od predmeta po izboru učenika od značaja za opštu odnosno specijalističku gimnaziju.
"Koncept stručnog ispita je usaglašen sa konceptom maturskog ispita u smislu da učenici polažu ispit iz tri dijela, umjesto dosadađnjih četiri. Svi učenici treba da polažu ispit iz crnogorskog odnosno maternjeg jezika i književnosti", rekao je Tomić.
Prema njegovim riječima, učenici će moći da biraju da li žele da polažu matematiku ili strani jezik i da kao treći dio stručnog ispita učenici polažu stručnu teoriju, zajedničku za sve programe iz određene stručne oblasti.
"Da bi se izgradilo kvalitetno i efikasno stručno obrazovanje u Crnoj Gori, potrebno je stvoriti uslove i za kvalitetno praktično obrazovanje koje će se u što većem obimu realizovati kod poslodavaca, na radnom mjestu, gdje će učenici razviti vještine i kompetencije, relevantne za tržište rada, I imati punu posvećenost poslodavca", naveo je Tomić.
On je kazao da kako bi se poslodavci aktivno i još kvalitetnije uključili u organizaciju i realizaciju praktičnog obrazovanja, izmjenama i dopunama Zakona o stručnom obrazovanju predloženi su podsticaji tako da se u prva dva razreda sredstva za naknade učenicima obezbijede iz Budžeta, a u trećem poslodavac.
"Ovo je od važnosti zato što od spremnosti poslodavaca da se aktivno uključe kako u organizaciju i realizaciju praktičnog obrazovanja, zavisi da li će se u potrebnom obimu omogućiti realizacija praktičnog obrazovanja u realnom radnom okruženju, što je jedan od najvažnijih uslova za kvalitetno stručno obrazovanje", kazao je Tomić.
On je rekao da analiza podataka pokazuje da učenici kojima je bilo omogućeno učenje o preduzetništvu u toku obrazovanja imaju veće šanse da nađu posao, ali i da osnuju sopstvena preduzeća.
Tomić je kazao da čak i oni učenici koji ne osnuju svoja preduzeća imaće bolji položaj na tržištu rada.
"Sve aktivnosti koje se sprovode u srednjem obrazovanju u oblasti izrade obrazovnih programa i udžbenika, obuke nastavnika i osavremenjavanja vaspitno-obrazovnog procesa, opremanja škola i dr, uključujući i planirane izmjene propisa, sprovode se imajući u vidu dostignuti nivo razvoja našeg obrazovnog sistema, uočene probleme i opšte trendove u obrazovanju", poručio je Tomić.
( Mina )