Žugić: Ključni izazov crnogorske ekonomije je očuvanje fiskalne i finansijske stabilnosti
Žugić je kazao da će očekivani dinamičniji rast u godinama koje slijede imati multiplikativni efekat na smanjenje ranjivosti i rizika u privredi, koji mogu nastati u slučaju rasta manjeg od potencijalnog
Ključni izazov crnogorske ekonomije u narednom periodu predstavljaće očuvanje fiskalne i finansijske stabilnosti, zbog čega treba raditi na unaprijeđenju modela ekonomskog rasta i sprovođenju strukturnh reformi, ocijenio je guverner Centralne banke (CBCG), Radoje Žugić.
On je kazao da jedan od ključnih zadataka predstavlja unaprijeđenje modela ekonomskog rasta, od onog zasnovanog na tražnji ka onom zasnovanom na kontinuiranim i stabilnim investicijama u svim oblastima ekonomije.
“U tom smislu, neophodno je nastaviti sa sprovođenjem strukturnih reformi da bi se obezbijedilo povećanje atraktivnosti crnogorske ekonomije”, naveo je Žugić u uvodniku Godišnjeg izvještaja o radu CBCG za prošlu godinu koji je u skupštinskoj proceduri.
Žugić je kazao da će očekivani dinamičniji rast u godinama koje slijede imati multiplikativni efekat na smanjenje ranjivosti i rizika u privredi, koji mogu nastati u slučaju rasta manjeg od potencijalnog.
“Unaprijeđenje infrastrukture i konkurentnosti domaće privrede predstavljaju veliki izazov, ali istovremeno i preduslov za rast izvoza, odnosno za smanjenje eksterne neravnoteže crnogorske uvozno-zavisne privrede, kao i za obezbjeđenje finansiranja deficita tekućeg računa bez rasta zaduživanja”, rekao je Žugić.
On je podsjetio da je u prošloj godini, prema preliminarnim podacima Monstata, ostvaren rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 2,5 odsto. Rast je, prije svega, rezultat nastavka realizacije velikih investicionih projekata u sektoru energetike, turizma i građevinarstva, a istovjetan trend zabilježen je i u oblasti trgovine i saobraćaja.
“Odlaganje dijela predviđenih aktivnosti na izgradnji autoputa Bar-Boljare, kao i smanjenje industrijske proizvodnje, uticali su na to da rast bude nešto niži nego što je inicijalno projektovan”, dodao je Žugić.
On je naveo da je u prošloj godini bila niska stopa inflacije. Godišnja stopa inflacije mjerena indeksom potrošačkih cijena, u decembru je iznosila jedan odsto, dok je prosječna godišnja stopa deflacije iznosila 0,3 odsto.
“Fiskalna politika suočena je s brojnim izazovima kako obezbijediti održivost javnog duga. Prvi set mjera fiskalne konsolidacije donijet je krajem prošle godine, a njegova primjena počela je u ovoj. U pitanju su dobro osmišljene i ohrabrujuće mjere, ali je izvjesno da će biti potrebne i dodatne mjere fiskalne konsolidacije u narednom periodu”, ocijenio je Žugić.
Poslovanje bankarskog sektora tokom prošle godine obilježili su visok nivo solventnosti i likvidnosti, uz nastavak trenda rasta najvažnijih bilansnih pozicija, uključujući ukupan kapital banaka, depozite i kredite.
“Rast kredita zabilježen je kako prema stanovništvu, tako i prema preduzećima, među kojima su najznačajniji korisnici bili sektori trgovine, građevinarstva i turizma”, dodao je Žugić.
Tokom godine došlo je do daljeg smanjenja kamatnih stopa. Bankarski portfolio tokom prošle godine bilježi poboljšanje kvaliteta, pri čemu je evidentno značajno smanjenje iznosa nekvalitetnih kredita i njihovog učešća u ukupnim kreditima banaka.
“Pored pozitivnih tendencija u njihovom kretanju, nivo nekvalitetnih kredita i dalje predstavlja jednu od ranjivosti na čijem će se rješavanju CBCG fokusirati i u ovoj godini. U pitanju je ranjivost koja više nije sistemske, već individualne prirode. Prvi korak u tom pravcu predstavlja priprema regulative koja se odnosi na dobrovoljno restrukturiranje dugova prema finansijskim institucijama i koja je upućena na dalju proceduru usvajanja”, rekao je Žugić.
Povećani broj preduzeća u bankarskom sektoru već je rezultirao snaženjem konkurencije, širenjem spektra i poboljšanjem kvaliteta usluga, smanjenjem kamatnih stopa, te rastom kreditne aktivnosti pod povoljnijim uslovima.
“Očekivanja su da će te tendencije u perspektivi dati još snažniji doprinos kreiranju percepcije o Crnoj Gori, kao stabilnoj i perspektivnoj finansijskoj destinaciji”, dodao je Žugić.
U prošloj godini zabilježeno je smanjenje priliva stranih direktnih investicija (SDI), najvećim dijelom usljed visokog nivoa isplate dividendi iz dobiti akumulirane u prethodnim godinama. Udio stranih direktnih investicija u BDP-u iznosio je oko deset odsto, što je i dalje vrlo visoko učešće.
“SDI su pokrile 52,2 odsto, a ostale investicije 41,9 odsto deficita tekućeg računa platnog bilansa koji je porastao u odnosu na 2015. godinu i iznosio je 18,9 odsto BDP-a, u najvećoj mjeri kao rezultat velikih investicionih projekata”, rekao je Žugić.
Pozitivnu tendenciju predstavljao je rast prosječnog broja zaposlenih od 1,3 odsto u odnosu na 2015. godinu, a evidentiran je i rast bruto i neto zarada od 3,6 odsto, odnosno četiri odsto. Međutim, prema podacima Zavoda za zapošljavanje (ZZZ), stopa nezaposlenosti u decembru prošle godine je iznosila 21,33 odsto, što u odnosu na uporedni period predstavlja rast od 4,09 procentnih poena.
“Snažan rast nezaposlenosti tokom prošle godine u najvećoj mjeri je posljedica primjene dopuna Zakona o socijalnoj i dječijoj zaštiti, koji je uslovio povećanje broja registrovanih nezaposlenih žena”, kazao je Žugić.
CBCG je i tokom prošle godine održavala stabilnost i unapređivala efikasnost platnog prometa u zemlji, koji na godišnjem nivou, posmatran kroz broj realizovanih platnih naloga, bilježi porast obima pet odsto, i to u Platnom sistemu Centralne banke osam odsto, a u međubankarskom platnom prometu četiri odsto. Raspoloživost sistema platnog prometa bila je izuzetno visoka i iznosila je 99,97 odsto.
“CBCG je nastavila s aktivnim učešćem u procesu pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji (EU) i u drugim oblastima, nastavljajući s realizacijom aktivnosti koje su definisane pregovaračkim pozicijama u okviru odgovarajućih poglavlja”, zaključio je Žugić.
( Mina business )