Djeca stradaju jer je nekome teško da pritisne dugme?

“Na kolosijeku gdje se dešavaju nezgode, smještene su stare lokomotive koje se ne koriste i tu je potpuno nepotreban napon”

240 pregleda22 komentar(a)
voz, željeznička stanica, Foto: Arhiva "Vijesti"
28.04.2017. 05:30h

Depo Željezničke stanice u Podgorici na kojem su prije nekoliko dana od strujnog udara povrijeđena dvojica trinaestogodišnjaka - morao je biti obezbijeđen i bez elektirčnog napona.

To je “Vijestima” kazao dugogodišnji službenik Željezničke infrastrukture Crne Gore (ŽICG), koji je insistirao na anonimnosti.

Nadležni iz te kompanije i firme Održavanje željezničkih voznih sredstava Crne Gore (OŽVS) skidaju odgovornost sa sebe...

Iz ŽICG nijesu odgovorili zašto struja nije bila isključena na tom sporednom kolosijeku, tvrdeći da je to nadležnost Održavanja.

“Na dijelu gdje su locirane lokomotive napon nije bio isključen. Radi se o pristupnim kolosijecima Depou za održavanje lokomotiva, koji se pored redovnog održavanja lokomotiva dizel serija, koristi i za opravke elektro lokomotiva, kao i elektromotornih vozova, pa iz tog razloga su i ovi kontaktni vodovi pod naponom... 'Upravljanje' kontaktnim vodom nije nadležnost AD OŽVS-a, već Upravljača infrastrukturom, tj. AD ŽICG-a”, kazali su iz Održavanja željezničkih voznih sredstava.

Dječaci J. J. i Š. T. teško su povrijeđeni od strujnog udara na depou Željezničke stanice u Podgorici.

Maloljetnog J. J. struja je udarila dok se penjao na stari vagon u depou, a njegov drug povrijeđen jer je dodirnuo vagon.

Sa teškim povredama opasnim po život, opekotinama na više od 70 odsto tijela, četrnaestogodišnjak je par sati nakon nesreće transportovan na liječenje u Beograd.

Struja

Sagovornik iz ŽICG, rekao je da je taj dio podgoričke željezničke stanice bespotrebno pod naponom posljednjih deset godina.

U tom periodu na depou se dogodilo više nesreća sa teškim povredama i smrtnim ishodom.

“Postoje dva depoa - za električne lokomotive koje koriste napon i dizel lokomotive koje ga ne koriste. Na kolosijeku na kojem se dešavaju nezgode, smještene su stare, rashodovane lokomotive, koje se ne koriste i tu je potpuno nepotreban napon. Taj napon se isključuje na jednom prekidaču. Nekoliko puta predlagano je da se napon isključi, jer tu ljudi stradaju, ali nije isključen iako je čitav posao da se pritisne prekidač”, objasnio je izvor “Vijesti”.

Tvrdi da ta dva depoa nijesu obezbijeđena, iako godinama na istom mjestu i gotovo na identičan način stradaju djeca.

“Ne čuvaju depoe ni od lopova, ni od djece koja dolaze da se igraju. Na te lokomotive se vrlo jednostavno popeti, jer su na njima ugrađene stepenice. Djeca kao djeca - dođu da se igraju i stradaju. Naravno, zabranjeno je penjanje na lokomotive, ali djeca to ne znaju, a na depou nema ko da ih upozori. Ni ova dva dječaka, ni oni prije njih nijesu povrijeđeni ili stradali na mjestu gdje je napon neophodan”, rekao je on.

Iz kompanije OŽVS odgovorili su “Vijestima” da su dječaci povrijeđeni u krugu radioničkih kolosijeka Depoa za održavanje lokomotiva u Podgorici.

Na pitanje - da li je na Željezničkoj stanici u Podgorici, radionicama i sporednim kolosijecima osiguran visok nivo bezbjednosti, iz Održavanja su odgovorili: “Na svim stubovima kontaktnog, dvadesetpetokilovoltnog voda postoje u staničnom i dijelu radioničkih kolosijeka znakovi upozorenja od opasnosti od visokog napona. Takođe, na svim lokomotivama koje su locirane u krugu depoa, na krovnoj površini postoje ispisana upozorenja od opasnosti po život, od visokog napona. Kako je kontaktni vod, saglasno na početku citiranom, dio elektro postrojenja kojima upravlja ŽICG, od istih možete zatražiti dopunska obavještenja”, kazali su iz OŽVS.

Iz Željezničke infrastrukture, međutim, tvrde da to nije njihova nadležnost.

“Kolosijek i depo, koji su tema vaših pitanja, su u vlasništvu željezničke kompanije Održavanje željezničkih voznih sredstava Crne Gore, pa vam predlažem da ista pošaljete njima”, odgovorila je portparolka ŽICG Mirjana Vujović.

Iz Održavanja, međutim, tvrde da ŽICG upravlja kontaktnim vodom.

Pojasnili su da je Zakonom o bezbjednosti, organizaciji i efikasnosti željezničkog saobraćaja, propisano i da je “na elektrificiranim prugama gdje postoji opasnost povreda od dodira visokog napona, upravljač infrastrukture dužan da odredi izvore opasnosti, zabrane, posebne mjere bezbjednosti”...

U firmi Održavanje slabo broje nesreće na željezničkoj stanici

Penjanje na vagone 26. januara koštalo je života devetnaestogodišnjeg K. G.

Desetogodišnjak iz Podgorice 30. maja 2016. godine zbog igre zadobio je opekotine opasne po život.

Četiri godine stariji H. I. 26. novembra 2014. godine na Željezničkoj stanici u Podgorici sa drugom iz odjeljenja želio je da napravi nekoliko fotografija na vagonu. Na tom mjestu vagon je bio spojen sa kontaktnom mrežom koja je pod stalnim naponom od 24.000 volti. Zadobio je opekotine na 50 odsto tijela...

Dvanaestogodišnji D.S. teško je povrijeđen 11. aprila 2009. godine u blizini podgoričke Željezničke stanice, kada se dječak, zajedno sa drugom D.S. (12), popeo na jedan od rezervnih vagona, koji služe za transport materijala.

Dok su dječaci šetali po čeličnoj konstrukciji vagona, najvjerovatnije se stvorio električni luk, koji je izazvao strujni udar. Mjesec kasnije preminuo je na beogradskoj klinici u Tiršovoj.

Iz OVŽS nemaju takve podatke.

“U proteklih godinu dana evidentirana su dva slučaja, prvi se desio 22. 3. 2017. godine, kojom prilikom je smrtno stradalo jedno lice i najskoriji od 24. 4. 2017. godine. U prethodnom periodu od 20 i više godina, a prema informacijama kojim raspolažemo, desio se još jedan ovakav slučaj”, odgovorili su iz te kompanije na pitanje koliko je na Željeničkoj stanici u Podgorici evidentirano nezgoda sa teško povrijeđenim i preminulim osobama od strujnog udara. Iz ŽICG kazali su da ni to nije u njihovoj nadležnosti.