Da li Đukanović može smijeniti Stankovića?

Prozivke ili prijetnje šefa Demokratske partije socijalista (DPS) Mila Đukanovića upućene vrhovnom državnom tužiocu (VDT) Ivici Stankoviću u suštini predstavljaju pucanje u prazno jer DPS nema većinu da ga smijeni.

“Ostaje da se vidi da li će ta izjava imati možda psihološki efekat na VDT-a ili će on pokušati da iskoristi teško napravljene ustavne promjene da pokaže kako zna cijeniti i primijeniti tu Ustavom garantovanu nezavisnost”, kazala je izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje (CGO) Daliborka Uljarević.

U amandmanu 4 na Ustav Crne Gore navodi se da Skupština dvotrećinskom većinom i u drugom krugu tropetinskom većinom svih poslanika “bira i razrješava” VDT. U konkretnom slučaju to bi značilo da za smjenu Stankovića mora glasati 54, odnosno najmanje 48 poslanika. DPS sa partnerima ima 42 poslanika.

Đukanović je u nedjelju kazao da je u odluci Stankovića da zabrani hapšenje poslanika DF Andrije Mandića i Milana Kneževića, više bilo politike, nego prava i da je, ako je već donosio takvu odluku, “trebalo da se konsultuje sa onima koji su relevantni politički činioci ovog života”.

“Mislim da u budućnosti treba povesti razgovore sa Stankovićem o razlozima koji su ga opredijelili za takvu odluku", kazao je Đukanović.

Uljarević kaže da je ova kontradiktorna, ali rijetko iskrena izjava dobar sublimat Đukanovićeve težine suočavanja sa realnošću u kojoj se u institucijama incidentno dešava ponešto što njemu nije po volji.

Ukoliko bi se Đukanović odlučio da pokuša realizovati svoju prijetnju to bi, shodno Zakonu o državnom tužilaštvu, morao da uradi preko 25 poslanika, ministra pravde ili sjednice Vrhovnog državnog tužilaštva koji mogu podnijeti inicijativu za razrješenje u slučaju “nesavjesnog i nestručnog obavljanja funkcije”. Stanković je izabran u oktobru 2014. glasovima tada vladajuće koalicije, u kojoj je bila Socijaldemokratska partija (SDP) i dijela poslanika Socijalističke nardone partije (SNP).

“Pošto tužilastvo nije samo pozvalo Đukanovića da ga pita za štetne odluke njegove Vlade koje se mjere stotinama miliona, on proziva VDT-a. Tako obično biva kada zakon ne važi jednako za sve, a krivi počnu da gone prave”, kazao je Ivan Vujović iz SDP-a.

Ipak, naglasio je on, kada je već najavio konsultacije sa vrhom Tužilaštva, SDP očekuje od Đukanovića da tim povodom pokaže interes za “procesuiranje skandala oko garancija KAP-a, korupcije u Telekomu, Limenke i ostalih DPS pohara”.

"Ako već Đukanović ne haje za afere očekujemo da se njima pozabavi VDT”, navodi Vujović.

Poslanik Aleksandar Damjanović ne spori potrebu da se kritikuje rad bilo koje institucije, ali da je veoma diskutabilan poziv Stankoviću na “konsultacije sa relevantnim političkim činiocima”.

To se može, kaže Damjanović, smatrati otvorenim političkim miješanjem u rad VDT-a:

"Posebno imajući u vidu da se iskazano nezadovoljstvo radom VDT-a pravda time kako “pravne odluke ne smiju biti politički utemeljene”, iako smo svjedoci da nijedna pravna odluka u ovoj državi u posljednje dvije i po decenije nije donešena bez, u najmanju ruku, političkog bodrenja", tvrdi on.

Političke licitacije utiču na sprečavanje rada tužilaca

Iako je ovo prvi put da je Đukanović kritikovao Stankovića, zato je dio opozicije optužio specijalnog državnog tužioca Milivoja Katnića da radi po nalogu šefa DPS-a, posebno nakon izjave u Nikšiću da razumije nervozu i paniku u redovima Fronta jer se odmotava klupko onoga što se pripremalo 16. oktobra. Nekoliko dana nakon toga Katnić je tražio hapšenje Milana Kneževića i Andrije Mandića.

"No, umjesto javnih licitacija o tome je li Stanković “naš”, a Katnić “njihov” ili obratno, mnogo je važnije da se ni ovakvim izjavama, a ni djelima, ne stvara ambijent u kojem će VDT biti sprečavan da radi svoj posao, a sve ukazuje na to da bi i gospodin Stanković i njegovi saradnici trebalo da budu najzaposleniji ljudi u ovoj državi", ocjenjuje Damjanović.

( Vladan Žugić )