U Crnoj Gori postoji zaobilaznica kojom se ništa ne obilazi

Nastavak radova na zaobilaznici pored Lima u Beranama, na potezu od Ulice Osme crnogorske, obodom parka, do gradskog mosta gdje je napravljen kružni tok, opet je aktuelizovao pitanje kako je građena ta saobraćajnica, za koju ni sada ne postoji upotrebna dozvola.

Investitor tog dijela izgradnje zaobilaznice pored Lima, kojim se za sada ništa ne zaobilazi jer već postoji jedna zaobilaznica na magistralnom putu Berane - Andrijevica, ispod Bogavskog brda, je Direkcija javnih radova. Radovi na dijelu takozvane Obalske ulice pored parka počeli su u junu i već je trebalo da su završeni.

Jedan od najvećih infrastrukturnih projekata realizovanih u posljednje vrijeme, takozvana zaobilaznica, ili, kako se zvanično u projektnoj dokumentaciji zvala, Obalska ulica sa mostom preko rijeke Bistrice, prema nezvaničnim informacijama, ni poslije više od deset godina od završetka radova na prvom dijelu dugačkom tri i po kilometra tehnički nije primljena. To znači da ta saobraćajnica još nema upotrebnu dozvolu

„Upotrebna dozvola se izdaje na osnovu dokumentacije sa tehničkog prijema. Koliko je meni poznato, upotrebna dozvola za tu saobraćajnicu nije izdata“, rekao je „Vijestima“ sagovornik koji je želio anonimnost.

On je kazao da mu nije do kraja poznato zašto nije obavljen tehnički prijem, ali da zna da je komisija svojevremeno izlazila na teren.

„Da li je razlog nepoštovanje projektne dokumentacije, i da li je to jedini razlog, ne znam“, rekao je on.

Popularno nazvana „kardiovalskularno odjeljenje“ i „infarkt štrase“, zbog rekreativaca koji najviše koriste pješačku stazu, zaobilaznica pored Lima pravljena je tokom 2008. godine. Bio je to period naleta Demokratske partije socijalista i njihove vlasti u gradu. Kamen-temeljac početkom te godine, u predizbornoj trci za predsjedničko mjesto, Filip Vujanović je postavio kod gradskog mosta, do kojeg zaobilaznica tada nije stigla, odnosno dolazi tek sada, kada DPS odavno nije na vlasti u Beranama.

Gradnja je počela sa druge strane, u prigradskom naselju Buče, i poslije tri i po kilometra naglo prekinuta na početku parka, nekoliko stotina metara dalje od predsjednikovog „temeljca“.

Produžetak od još toliko kilometara do magistralnog mosta u naselju Talum, najavljivan u izbornim govorima 2009. i godine nakon toga, ostao je nerealizovan.

Prema zvaničnim informacijama koje su se mogle naći na sajtu izvođača radova, preduzeća Integral inženjering, zaobilaznica je koštala 3,8 miliona eura, i u referencama ove kompanije ubilježana je kao jedan od značajnijih projekata, kada je u pitanju niskogradnja.

Zaobilaznica je pravljena u vrijeme velikog prijateljstva između preduzeća Integral inženjerig i lokalne uprave u Beranama

Sa naknadnim radovima ta cijena je bila veća, oko pet miliona, kako se moglo čuti na jednoj od sjednica beranske Skupštine. Zaobilaznica je pravljena u vrijeme velikog prijateljstva između preduzeća Integral inženjerig i lokalne uprave u Beranama. Godinu-dvije ranije Integral je za nekoliko desetina hiljada eura kupio od GP Sarajevo put asfaltnu bazu u beranskom selu Donja Ržanica. To se pokazalo kao dobar posao jer su nešto ranije zatvorena dvije asfaltne baze, u selima Štitarice i Poda, tako da je ova ostala jedina na sjeveru Crne Gore, sa kapacitetom od stotinu tona dnevno. Kako je asfalt bio vrlo tražena roba, naročito u vrijema predizbornih takmičenja, baza je radila punom parom.

Zasluge za otvaranje, odnosno umirivanje protesta mještana zbog neispunjavanja ekoloških standarda, Integral je lokalnoj upravi u ovom gradu vratio asfaltiranjem na poček. Poček je, međutim, pristigao za naplatu u oktobru naredne godine u vidu blizu milion i po eura potraživanja, što se završilo na sudu i blokadom optinskog žiro računa.

Tako je završeno partnerstvo, u državnim medijima opjevana naslovima „Ivana se Integralom šeta“, i pričom o velikom značaju ulaska ove kompanije na sjever Crne Gore.

Krivične prijave zbog eksproprijacije

Za zaobilanicu vezan je i veliki broj problema koji su opisani u krivičnim prijavama protiv bivših funkcionera DPS-a, protiv kojih je nedavno optužnica vraćena na doradu. Riječ je uglavnom o ranoraznim mahinacijama sa eksproprijacijom zemljišta kuda je saobraćajnica prošla. Šta je problem da ta najduža ulica u Beranama i popularno šetalište nema upotrebnu dozvolu, nemoguće je doznati.

Činjenica je da je zaobilaznica pored Lima mogla biti šira i da je teška za mimoilaženje velikih vozila. Dio saobraćajnice bez ikakve sumnje uljepšaće grad, ali će zaobilaznica imati smisla tek onda kada ona bude produžena još nekoliko kilometara, pored naselja Talum, do magistralnog puta, gdje je prvobitno planirana da se izgradi saobraćajna petlja.

Tada će grad moći i sa ove strane da se zaobilazi, ali će opet ostati nejasno čemu tolika investicija, kada Berane već ima jednu zaobilaznicu.

Integral Inženjering povezivali sa Dodikom

Integral inženjering osnovan je 1989. godine u Laktašima, rodnom mjestu Milorada Dodika. Prema izvodu iz registra, jedan od osnivača bio je Slobodan Stanković iz Banjaluke, jedini je vlasnik. Firma je prerasla u korporaciju sa sedamnaest članica u regionu. Nezvanično, Integral, sa svim kompanijama u regionu, ubraja se u petnaest firmi za koje bosanski mediji tvrde da su pod kontrolom Dodika i da su sa njim povezane.

Integral inženjering je, pod istim imenom, kćerku kompaniju osnovao u Podgorici 2001. godine, kao dio stranog društva, predstavništvo Podgorica.

Odmah je počeo da dobija velike poslove u državi, a Vlada je na Integralovom sajtu bila je upisana kao jedan od značajnijih poslodavaca.

Vlada je bila poslodavac i za izgradnju Obalske ulice sa mostom preko rijeke Bistrice u Beranama.

( Tufik Softić )