"Ova vjetroelektrana može da pomjeri granice u korišćenju energije vjetra"

Danilovgrađanin Darko Jovović skoro 15 godina proveo je radeći na projektu vertikalne vjetroelektrane sa pokretnim krilima i nakon 17 izgrađenih prototipova došao do modela koji, kako je kazao, može da pomjeri granice u korišćenju energije vjetra.

Pomenuti pronalazak je patentirao i isti predstavio u nikšićkom Tehnopolisu objašnjavajući da njegov prototip u odnosu na konvencionalne horizontalne vjetroelektrane, tzv. danski model, ima jednostavniju izradu, pet do 10 puta nižu cijenu, što zavisi od veličine modela, a istovremeno višu energetsku efikasnost.

Vertikalna vjetrenjača sa pokretnim krilima, koju je napravio u Ponikvicama, kako tvrdi, koriguje sve nedostatke koje ima horizontalni model sa tri kraka (noža).

Dok standardne vjetroelektrane zahtijevaju visoke stubove koji se proporcionalno povećavaju sa prečnikom rotora, a vjetrogenerator se gasi pri promjeni pravca vjetra i traži novi pravac, gubeći time i vrijeme i energiju, kod njegovog prototipa visina stuba ne zavisi od prečnika rotora, a energiju prima nezavisno od pravca vjetra.

"Horizontalna vjetroelektrana počinje sa produktivnim radom na vjetru brzine od osam do 10 metara u sekundi, a ova na vjetru brzine pet do šest metara. Dok se danski model, zbog opasnosti od havarije, gasi pri brzini vjetra od 20 metara u sekundi, ova radi pri svim brzinama vjetra", tvrdi Jovović, koji je po struci ekonomista.

Kao viši carinik radio je 38 godina. Sada je penzioner, a energijom vjetra počeo se baviti iz hobija.

"Ovom vjetroelektranom se produžava vrijeme korišćenja vjetra, samim tim i proizvodnje energije, upravo iz razloga što može da radi i pri malim brzinama vjetra. Dok se konvencionalnom vjetroelektranom enegija proizvodi oko 120 dana u godini, ovom se vrijeme korišćenja produžava za još stotinu dana", kazao je Jovović koji smatra da bi najisplatljivije bilo da se u Crnoj Gori organizuje proizvodnja njegovih vjetroelektrana.

Galerija

( Svetlana Mandić )