Bolji položaj za asistente u nastavi
Reformisani su Opšti zakon o obrazovanju i vaspitanju, zakoni o predškolskom vaspitanju i obrazovanju, osnovnom obrazovanju i vaspitanju i vaspitanju i obrazovanju djece s posebnim obrazovnim potrebama
U obrazovnom sistemu Crne Gore biće unaprijeđen položaj oko 270 asistenata u nastavi, koje angažuje škola a radiće na osnovu ugovora o radu na određeno vrijeme, predviđeno je izmjenama Zakona o vaspitanju i obrazovanju djece s posebnim obrazovnim potrebama.
Izmjene zakona iz oblasti obrazovanja predstavljene su u Ministartsvu prosvjete, a ministar Damir Šehović kazao je da je poboljšanje kvaliteta svih nivoa obrazovanja jedan od najvažnijih prioriteta Vlade.
"Ciljevi reformi su stvaranje dostupnijeg besplatnog obrazovnog sistema, bolje usklađivanje obrazovanja sa potrebama tržišta rada i stvaranje uslova za sticanje i praktičnu primjenu teorijskih znanja i vještina", rekao je Šehović.
On je naveo da je cilj i kreiranje modela za nagrađivanje najboljih učenika i studenata, ali i prosvjetnih radnika.
Reformisani su Opšti zakon o obrazovanju i vaspitanju, zakoni o predškolskom vaspitanju i obrazovanju, osnovnom obrazovanju i vaspitanju i vaspitanju i obrazovanju djece s posebnim obrazovnim potrebama.
"Izmijenili smo zakone o gimnaziji, stručnom obrazovanju, obrazovanju odraslih, visokom obrazovanju, a za četvrti kvartal planiran i je Zakon o akademskom integritetu", rekao je Šehović.
Navodeći ključne apekte u tim aktima, on je kazao da je novina u Opštem zakonu o obrazovanju i vaspitanju osnivanje Fonda za kvalitet i talente, prvi put u Crnoj Gori.
"Taj Fond predstavlja mehanizam za nagrađivanje najboljih učenika i studenata ali i njihovih nastavnika i profesora. Izvor finansiranja su budžet i preraspodjela novca unutar resora", rekao je Šehović.
Predstavljajući izmjene Zakona o vaspitanju i obrazovanju djece s posebnim obrazovnim potrebama, Šehović je rekao da je značajno unaprijeđen položaj asistentima u nastavi.
"Značajan iskorak kojim se rješava dugogodišnji problem sa angažmanom oko 270 asistenata u nastavi. Umjesto ugovora o volonterskom radu, predviđa se zapošljavanje asistenata na osnovu ugovora o radu na određeno, uz sva prava koja to podrazumijeva, uključujući znatno veća primanja od dosadašnjih", naveo je Šehović.
Novina u Zakonu o predškolskom vaspitanju i obrazovanju je uvođenje engleskog jezika u predškolskim ustanovama, za djecu uzrasta tri godine.
"Norma nastavnika je 26 časova, dužina trajanja časa je 30 minuta a od septembra će biti angažovana 34 nastavnika engleskog jezika", kazao je Šehović.
Izmjenom Zakona o osnovnom obrazovanju i vaspitanju predviđeno je smanjenje norme nastavnika za oko deset odsto.
"Zakonom je svim nastavnicima smanjena norma na 18 časova neposrednog rada sa učenicama, dok je nastavnicima razredne nastave norma usklađena sa obrazovnim programom, da rasterećenje ne bi negativno uticalo na nastavni kadar", kazao je Šehović.
Predviđeno je i smanjenje broja učenika u odjeljenju i ono može biti do 28 a uz saglasnost ministra 30 (umjesto dosadašnjih 30, odnosno 33), u cilju unapređenja kvaliteta nastave u uslova kojima djeca stiču znanje.
Obavezna je nastava engleskog jezika od prvog razreda osnovne škole a drugi strani jezik je obavezan od šestog razreda.
Izmjenama Zakona o gimnaziji predviđeno je uvođenje specijalističke gimnazije, odnosno one se sada osnivaju kao opšte i specijalističke.
"Utvrđuje se bodovni limit za upis u gimnaziju. Potrebno je da učenik ostvari minimalan broj bodova po osnovu uspjeha na eksternoj provjeri na završetku osnovnog obrazovanja i uspjeha dva predmeta od značaja", precizirao je Šehović.
Na maturskom ispitu učenik eksterno polaže tri predmeta, umjesto dosadašnja četiri.
Od školske 2020/21. matura će se polagati prema novom konceptu.
Prema Zakonu o stručnom obrazovanju ograničena je dužina trajanja profesionalne prakse za učenike na 15 dana, kako bi se akcenat stavio na praktično obrzovanje tokom nastavne godine.
U izmjenama Zakona o obrazovanju odrasih pojašnjena je odredba andragoškog osposobljavanja koje je uslov za licenciranje organizatora obrazovanja odraslih.
Zakonom o visokom obrazovanju na Univerzitetu Crne Gore prvi put su predviđene besplatne osnovne i master studije.
"Osnovne studije po reformisanom modelu studija će se realizovati od studijske 2017/18 godine kao besplatne a master studije od 2020/21 kao besplatne. Student koji ne ostvari 45 ECTS kredita gubi status budžetski finansiranog studenta", kazao je Šehović.
Predviđeno je osnivanje Agencije za obezbjeđivanje kvaliteta visokog obrazovanja u cilju kontrole.
"Obavezna je praktična nastava u ustanovama visokog obrazovanja a fokus će biti na kvalitetu i ishodima učenja", poručio je Šehović.
( Mina )