Po ugovoru o djelu radila 31.000

Tokom prošle godine ugovore o djelu imalo je 3.106 poslodavaca, a ukupan bruto iznos prijavljenih naknada je 51,2 miliona eura

111 pregleda0 komentar(a)
posao, radnik, Foto: Shutterstock.com
11.04.2017. 19:42h

U 2016. godini je po osnovu ugovora o djelu angažovano 31.035 osoba kod 3.106 poslodavaca, a ukupan bruto iznos prijavljenih i isplaćenih naknadana po tom osnovu iznosio je 51,2 miliona eura, saopšteno je “Vijestima” iz Ministarstva finansija na osnovu podataka Poreske uprave.

Izmjenama Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje i Zakona o zdravstvenom osiguranju, koje je Skupština usvojila prije dva dana na predlog Vlade, uvedene su nove kategorije osiguranika pa će pravo na zdravstveno osiguranje imati i oni koji obavljaju poslove po osnovu ugovora o djelu, autorskog ugovora, kao i poslove po osnovu drugih ugovora na osnovu kojih su ostvarili i prijavili naknadu.

U dosadašnjem zakonu o obaveznom zdravstvenom osiguranju pisalo je da doprinos plaćaju “lica koja ostvaruju ugovorenu naknadu, ako nijesu obveznici po drugom osnovu”, dok je sada precizirano da su to “lica koja obavljaju poslove po osnovu ugovora o djelu, odnosno poslove po osnovu autorskog ugovora, kao i poslove po osnovu drugih ugovora po osnovu kojih za izvršeni posao ostvaruju naknadu”.

I u postojećem zakonu postojala je obaveze onoga ko je angažovao nekoga po osnovu ugovora o djelu, autorskog ili drugog ugovora, da plati doprinos za zdravstveno osiguranje na bruto iznos naknade ako ta osoba nije osigurana po drugom osnovu, ali se ovim izmjenama precizira ta obaveza i usklađuje sa zakonom o zdravstvenom osiguranju.

“Prihodi od doprinosa za zdravstveno osiguranje po osnovu autorskih naknada u 2016. godini su iznosili oko 0,7 miliona eura. Kada je u pitanju predviđanje prihoda po ovom osnovu ne može se dati precizan odgovor jer sklapanje ugovora zavisi od mnogih ekonomskih i privrednih faktora”, navedeno je iz Ministarstva finansija na pitanje koliko očekuju plaćenih doprinosa za zdravstveno osiguranje po ovom osnovu.

Prihodi od ugovora o djelu, autorskih ugovora i drugih sličnih ugovora podliježu plaćanju poreza na dohodak fizičkih lica po stopi od devet odsto i doprinosa za penzijsko i inavalidsko osiguranje i zdravstveno osiguranje ako ostvarilac tih prihoda nije osiguran po drugom osnovu. Stopa doprinosa za penzijsko i zdravstveno osiguranje su kao i kod zaposlenih 20,5% i 12,8 odsto.

Kako je pojašnjeno iz Ministarstva kod utvrđivanje osnovice za obračun poreza i doprinosa priznaju se standardni troškovi u visini 30 odsto isplaćene naknade ili stvarni troškovi koji moraju biti dokumentovani.

Ugovori o djelu se ne smiju koristiti za angažovanje radnika

Na pitanje “Vijesti” da li smatraju da postoji praksa kod nekih poslodavaca da zloupotrebljavaju ugovor o djelu i da radnike angažuju preko njega kako bi izbjegli plaćanje punih obaveza, iz Ministarstva su odgovorili da ugovor o djelu nije dio radnog zakonodavstva.

"Shodno Zakonu o radu ne postoje odredbe koje propisuju da je moguće zasnovati radni odnos na osnovu ugovora o djelu, stoga institut ugovora o djelu treba primjenjivati u praksi samo u slučajevima koju su propisani Zakonom o obligacionim odnosima. Ugovor o djelu u suštini ne predstavlja odnos između poslodavca i zaposlenog, već između naručioca i izvršioca određenog posla, tako da izvršilac faktički obavlja privrednu djelatnost u vremenu predviđenom ugovorom o djelu”, navedeno je iz Ministarstva ono što bi trebala biti zakonska obaveza.

Sindikati godinama upozoravaju da se ugovor o djelu zloupotrebljava i da poslodavci time izbjegavaju zapošljavanje radnika.