Mečići su ničiji i svačiji problem

Dva mladunca mrkog medvjeda koja su pronađena na planini Suvi Lisac ne mogu sada biti vraćena direktno u divljinu, a šta će dalje biti sa njima je upitno, jer institucije nadležnost prebacuju jedna na drugu.

Iz Agencije za zaštitu životne sredine (EPA) “Vijestima” su kazali da su medvjedi suviše mladi i nesposobni da samostalno opstanu u divljini, te da bi o vraćanju u šumu, uz mišljenje eksperta mamologa, trebalo da odluče Ministarstvo održivog razvoja i turizma (MORT) i Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja.

Iz resora Milutina Simovića nisu ni odgovorili na pitanja “Vijesti”, dok su iz MORT redakciju za sve u vezi sa medvjedima sa Suvog Lisca, prebacili na druge institucije.

“Povodom vaših pitanja, molimo da se obratite Agenciji za zaštitu životne sredine, koja je nadležna za izvoz i rehabilitaciju divljih životinja i zaštićenih vrsta. Što se tiče pitanja o stanju medvjeda, molimo vas da se obratite veterinarskoj upravi i inspekciji”, saopšteno je “Vijestima” iz MORT.

Prema Zakonu o zaštiti prirode, zbrinjavanje i držanje u posjedu divljih životinja je u nadležnosti MORT i ekološke inspekcije.

Dvoje mladih mrkog medvjeda, starosti oko 2,5 mjeseca, pronašla je na obroncima Suvog Lisca porodica Vuka Simovića, zahvaljujući kojoj su životinje preživjele februarske dane. Mečiće je od Simovića preuzela NVO “Prihvatilište i oporavak životinja Crna Gora” iz Podgorice, čiji je vlasnik Miljan Miličković.

Iz Ministarstva poljoprivrede je nedavno saopšteno da su predstavnici direktorata za lovstvo i nadležne inspekcije obišli mečiće, “sa zadatkom da se prioritetno pobrinu za njihovo preživljavanje i pronađu najbolje moguće rješenje za dalje zbrinjavanje”.

Naveli su i da je zdravstveno stanje mladunčadi dobro, da su čipovani i vakcinisani, te tretirani protiv parazita. Veterinar je mečiće pregledao i vakcinisao na poziv i insistiranje Centra za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP).

CZIP, u kojem je prije četiri godine oformljen tim koji realizuje program za proučavanje i zaštitu velikih zvijeri, je 27. marta, te ponovo prije četiri dana, uputio MORT, Ministarstvu poljoprivrede i EPA, Inicijativu za brzo postupanje u slučaju zbrinjavanja mečića.

U Inicijativi, pored ostalog, predlažu smještaj mečića u rehabilitacioni centar u Grčkoj, gdje su spremni da preuzmu životinje pod uslovom da, pored ostalog, od nadležne institucije dobiju garanciju da će mečići biti vraćeni u Crnu Goru.

Iz EPA su “Vijestima” kazali daće, „ukoliko bude bilo potrebe za izdavanjem garancija”, njih izdati MORT ili Ministarstvo poljoprivrede.

Izvoznu dozvolu za mečiće izdaje EPA, ali crnogorske institucije moraju definisati i zvaničnog izvoznika – da li je to MORT, EPA...

Iz CZIP-a insistiraju da država hitno definiše ko će biti izvoznik i, kako bi se skratilo čekanje za definisanje nadležnih institucija po ovom pitanju, nude da oni preuzmu tu ulogu, uz napomenu da su od lani registovani u Upravi carina.

CZIP je tražio i da Uprava za veterinu Crne Gore, hitno usaglasi sadržaj zdrastvenog veterinarskog uvjerenja za uvoz medvjeda iz trećih država u Grčku.

Obezbijedili su i besplatan prevoz mečića do Grčke, što bi, ukoliko se institucije u Crnoj Gori usaglase oko svega, trebalo da uradi NVO Vier Pfoten (Four Paws), od koje su dobili i uputstva za ishranu mečića i proslijedili ih vlasniku Prihvatilišta.

„Njihova potražnja za hranom će svakim danom biti veća i zahtjevnija“, kazali su iz CZIP-a, podsjećajući da je važno da, tokom privremenog boravka u zatočeništvu, mečići imaju što manje kontakta sa ljudima.

Iz te NVO kažu da je vrijeme za akciju po pitanju medvjeda sa Suvog Lisca ograničeno, te da je neophodno u što kraćem roku definisati i završiti neophodnu dokumentaciju.

Prihvatilište bez dozvole

Prihvatilište u kojem se mečići nalaze, kako je „Vijestima“ saopšteno iz EPA, “nema dozvolu za rad” i, nadležnima u toj instituciji “nije poznato da li ispunjava uslove po pitanju kapaciteta za držanje životinja i kadra koji bi brinuo o medvjedima”.

Vlasnik Miljan Miličković je medijima ranije ispričao kako nije prvi put da brine o divljim životinjama, da sa životinjama radi već 12 godina i da je obuku prošao u Americi. On ne navodi o kakvoj vrsti obuke se radi, niti zašto nema dozvolu za rad.

„Samo želim da pomognem, da spasim životinje. Ovdje je bilo stotine malih lisica udaranih u udesu ili srna ujedenih od zmija, vukova povrijeđenih od puške...“ rekao je on medijima.

U njegovom Prihvatilištu su zatočene divlja svinja, emu i paun, životinje koje spadaju u alohtone vrste.

Prema Zakonu o zaštiti prirode, za uzgoj divljih životinja u zatočeništvu bez dozvole, predviđena je novčana kazna u iznosu od 2.000 do 40.000 eura.

( Damira Kalač )