Crnogorski pokret: Da se donese zakon koji će se zabraniti veličanje PG skupštine

Sa sinoć održanog skupa Crnogorskog pokreta u Nikšićkom pozorištu poručeno je da je pokrenut veći broj inicijativa koje će biti upućene na sve državne adrese i promovisane na sličnim skupovima i u drugim gradovima Crne Gore. Crnogorski pokret, između ostalog, traži da se donese zakon koji će se zabraniti slavljenje i veličanje Podgoričke skupštine kao i svih drugih datuma i događaja iz crnogorske prošlosti i lica povezanih sa njima za koje se vezuje “slom državne nezavisnosti i saradnja sa okupatorima”, da se što prije stavli u proceduru i izglasava u Parlamentu Zakon o slobodi vjeroispovijesti, ne dirajući u ključne članove koje se bave vlasničkim odnosima i ulogom i mjestom vjerskih zajednica u crnogorskom društvu, da se izradi dokument kojim bi se definisale sve štete koje je Crna Gora pretrpjela nakon 1918. godine, na osnovu kojeg bi se ispostavio odštetni zahtjev koji bi bio upućen svim institucijama Srbije, kao i institucijama Crne Gore. Traže i povratak zemnih ostataka članova porodice Petrović-Njegoš iz Beča i Pariza u Crnu Goru, i ističu da grobnom mjestu u Beču, gdje je sahranjen princ Mirko Petrović, prijeti preoravanje zbog neizvršenih obaveza, a pokrenuta je i inicijativa da se odredi mjesto za Aleju velikana u kojoj bi se sahranjivali značajne ličnosti Crne Gore. Pozvali su sve članove i simpatizere, kao i ostale građane, da pomognu Udruženju boraca Nor-a i antifašista Nikšića da prikupe novčana sredstva za izradu spomenika zahvalnosti crnogorskim komitima koji će biti postavljen u blizini autobuske stanice u Nikšiću.

Prof. dr Mihailo Burić kazao je da do pomirenja u Crnoj Gori može doći jedino ako se utvrdi istina i da ako to ne možemo sami postići treba potražiti pomoć međunarodnog prava i institucija. Kako je istakao teme oko kojih treba utvrditi istinu su pitanje nacije, jer su Crnogorci jedina ugrožena nacija u Crnoj Gori, poštovanje države, uzurpacija crkvenog naslijeđa, ratna reparacije koja pripada Crnoj Gori i falsifikovanje istorije iz Drugog svjetskog rata.

Doc. dr Jasmina Nikčević, suosnivač i koordinatorka Crnogorskog pokreta za Nikšić, u svom izlaganju osvrnula se i na nedavno organizovane litije, prije svega onu u Nikšiću koja je bila 12.maja.

“Na matrici pomiješane palanačke svetosavske mitologije i imperijalnog klero-fašizma zasniva se i ono idolopoklonstvo i ikonografija nedavne litije kroz nikšićke ulice i onih dugih kolona mladih ljudi koji su pristizali iz drugih crnogorskih gradova i iz okruženja. Ne želeći da povrijedimo njihova iskrena (ako su iskrena) religiozna osjećanja i duhovne porive, moramo reći da to nije slika crnogorske omladine kojom bi se trebalo ponositi, niti je to kolona kojom se sigurno može ići u budućnost“, kazala je Nikčević.

Prof. istorije Milan Korać u govoru se osvrnuo na Podgoričku skupštinu koja, kako je kazao, nije imala nikakvo zakonsko uporište za njeno osnivanje, niti je njen način organizovanja i izbora poslanika bio u skladu sa važećim Ustavom i zakonima Crne Gore, i njene odluke koje, kako je istakao, nije priznala ni jedna velika sila,

Publicista i suosnivač Crnogorskoj pokreta, Slobodan Jovanović, obrazložio je pokrenute inicijative i kazao da su Crnogorci “skrajnuti u stranu kao da ne postoje”, a politikolog Marko Vujačić je poručio da misliti crnogorski znači poštovati druge narode i njihove kulture, promovisati suživot pripadnika svih vjera i nacija, poštovati druge, a ne dati na sebe i svoje, jednom riječju biti patriota.

Predsjednik nikšićkog UBNOR-a, Slobodan Bato Mirjačić, govorio je komitskom pokretu u Crnoj Gori i njihovoj inicijativi za postavljanje spomenika na platou ispred autobuske stanice i kazao da bi bilo lijepo da spomenik zablista baš sada kada je 100.godina od Podgoričke skupštine i od dana kada je na papiru nestalo Crne Gore.

Skup je vodio nikšićki glumac, Miro Nikolić, a Vuk Nikčević je recitovao stihove Komnena Bulatovića iz pjesme „Lament nad Crnom Gorom“

Na skupu je prikazan i televizijski film RTCG, autora Steva Vučinića, posvećen bici na Grahovu.

( Svetlana Mandić )