Potrebne bolje mjere da bi se servisirao javni dug
"Očekuje se ponovno povećanje spoljne neravnoteže, što će dalje povećati osjetljivost na spoljne šokove. Kada se uspori podsticanje rasta javnim investicijama usporiće se sveukupni rast, dalje izlažući Crnu Goru postojećim rizicima", smatraju u SB
Svjetska banka je ocijenila da će Crnoj Gori će biti potrebna ambicioznija fiskalna konsolidacija da bi se stvorio prostor za uredno servisiranje obaveza koje je očekuju u periodu do 2019. do 2021. godine, a koje iznose više od 16 procenata BDP-a.
"Smanjenje deficita neće biti lako, ali je od najveće hitnosti obzirom na potrebu za izgradnjiom povjerenja tržišta i omogućavanjem uspješnog prenošenja postojećih obaveza, imajući u vidu kreditni rejting B plus s negativnim izgledom” ocijenila je SB
Te ocjene se nalaze u Redovnom ekonomskom izvještaju SB za zemlje Zapadnog Balkana (Srbija, Crna Gora, Makedonija, Kosovo, BiH i Albanija). Izvještaj je danas predstavljen na konferenciji za novinare.
"Za ostvarivanje napretka od ključnog je značaja ubrzanje strukturalnih reformi da bi se javne finansije učinile održivim, a Crna Gora konkurentnom. Nova koaliciona Vlada koju predvodi DPS, koja ima slabu većinu, je usvojila Program ekonomski reformi za period od 2017. do 2019. kojim se planiraju reforme u socijalnom sektoru, javnoj administraciji, upravljanje javnim finansijama i investicionoj klimi” navodi se u Izvještaju.
SB je procijenila da će prosječan rast crnogorske ekonomije do 2019. godine biti 2,8 odsto. Objašnjavaju da se trenutno taj rast zasniva na neodrživom modelu koji se oslanja na investicije s javnim finansiranjem i potrošnjom, iako fiskalna pozicija slabi.
"Očekuje se ponovno povećanje spoljne neravnoteže, što će dalje povećati osjetljivost na spoljne šokove. Kada se uspori podsticanje rasta javnim investicijama usporiće se sveukupni rast, dalje izlažući Crnu Goru postojećim rizicima", smatraju u SB.
Iako će nedavno povećanje socijalnih davanja vjerovatno pomoći kratkoročnom smanjenju siromaštva ono, smatraju u SB, povećava ekonomske osjetljivosti time što su ljudi koji napuštaju tržište rada osjetljiviji na promjene politike socijalnih davanja.
"Fiskalni deficit i potrebe za finansiranjem u srednjeročnom periodu su veliki. Iako nedavni program konsolidacije predstavlja pomak u dobrom pravcu biće potrebne dodatne mjere za smanjenje potrošnje i povećanje prihoda. Veliki fiskalni deficit i rastući javni dug ukazuje da put javnih finansija nije održiv", konstatovano je u Izvještaju.
Viši ekonomista SB za Hrvatsku, Crnu Goru i Sloveniju Sanja Madžarević Šujster rekla je da je rast zaposlenosti ubrzan u većini zemalja i stopa nezaposlenosti je smanjena, osim u Crnoj Gori gdje je pogoršana zbog naknadi za majke.
"Prije uvođenja naknada Crna Gora je imala dobar sistem socijalne zaštite, koji je promijenjen sa naknadama. Cilj naknada da se poveća natalitet neće biti postignut, jer je prosječna dob njihovih korisnica 55 godina. Pasivnim naknadama se taj cilj ne postiže, već aktivnim. Postoji prostor da se smanje stope dječjeg siromaštva i da se dio naknada tamo usmjeri", kazala je Šujster.
Crnogorska ekonomija će, prema ocjeni SB u ovoj godini ojačati 3,3 odsto,dok se u cijeloj regiji Zapadnog Balkana očekuje rast od 3,2 odsto.
Izvještaj je pokazao da su ekonomije Zapadnog Balkana ostvarile prošle nego 2015. godine, te da je jačanje rasta u Srbij i Albaniji i stabilan rast u BiH su kompenzovali slabiji rast u Crnoj Gori i Makedoniji i nešto usporeni rast Kosova.
"Ubrzani ekonomski rast je doveo do otvaranja većeg broja radnih mjesta u zemljama Zapadnog Balkana, osim Crne Gore. Spoljni deficit je povećan u Crnoj Gori i Albaniji, kod ovih zemalja veliki nfrastrukturni projekti su podržali rast, ali s njima u vezi povećani uvoz kapitalnih roba u kombinaciji sa niskim cijenama roba je pogoršao spoljni deficit", ocijenjeno je u Izvještaju.
Šujster je kazala da je u 2016. godini u cijeloj regiji evidentiran brži rast, osim u Crnoj Gori gdje je došlo do laganog usporavanja.
"U cijeloj regiji imamo brži rast i povećanje zaposlenosti. Treba međutim smanjivati eksterne neravnoteže jačanjem domaće ekonomije i proizvodnje. Fiskalna konsolidacija je u skoro svim zemljama dovela do stabilizaicje javnog duga pa čak i u Crnoj Gori, gdje je konstatovano smanjenje javnog deficita i stabilizacija javnog duga", ocijenila je Šujster.
( Marija Mirjačić )