Praksa u MEP za studente Ekonomskog fakulteta

Predstavnici Ekonomskog fakulteta i Ministarstva evropskih poslova (MEP) potpisali su danas Sporazum o saradnji kojim se studentima završne godine te univerzitetske jedinice omugućava da se bliže upoznaju sa procesom pristupanja Evropskoj uniji (EU) i da se obuče u tom Vladinom resoru. Memorandum će, kako je saopšteno, unaprijediti saradnju u oblastima od zajedničkog interesa u evropskim integracijama, zajedničkim konferencijama, tribinama i manifestacijama od javnog značaja, kako bi se studentska populacija bolje upoznala sa procedurom i stepenom evropskih integarcija. Dekan Ekonomskog fakulteta, Nikola Milović, kazao je da će Sporazumom ta obrazovna institucija omogućiti studentima da bliže upoznaju sa procesom pristupanja EU, uz mogućnsot obučavanja studenta završne godine u MEP. “Cilj Ekonomskog fakulteta je da stvori obrazovane, stručne, komeptentne ljude za budući razvoj naše države”, dodao je Milović. Ministar evropskih poslova, Aleksanadr Andrija Pejović, kazao je da memorandum potpusiju sa Ekonomskim fakultetom, jer se dvije trećine pregovaračkih poglavlja tiče ekonomsko-finansijskih oblasi i kako bi se studenti bolje pripremili za članstvo Crne Gore u EU. “Studenti Ekonomskog fakulteta i službenici MEP-a zajednički će raditi na omogućavanju praktikantskog staža, odnosno mogućnosti da studenti u MEP-u obave dio stručnog usavršavanja i vidi iznutra kako izgleda raditi sa EU, na pregovorima i u korištenju EU fondova”, kazao je Pejović. On je poručio da su znanje i vještine koje studenti stiči u pogledu EU ključni. “Sve što se dešava danas je vezano za dalju ekonomsku integraciju i izgradnju boljih mehanizama za suočavanje sa krizama pa i ono što se odnosi na direktno nastale posljedice grčke krize, pitanje eura i nestabilnosti u eurozoni”, precizirao je Pejović. On je kazao da se Crna Gora, s obzirom na to šta je uradila na putu ka EU, može smatrati liderom i predvodnikom u integarcijama i račinati na to da joj je članstvo kroz nekoliko godina izvjesno. Pojasnio je da su zahtjevi EU sada znatno strožiji nego što su bili ranije, a raste i pravna tekovina. “To se vidi kroz produženje procesa, različite faze i ono što je 90-ih bilo jednostavno, u našem slučaju, iako se smatramo rekorderi po brzni, trebale su godine da dođemo do ovog gdje smo danas”, naveo je Pejović. On je rekao da je Crna Gora kandidat koji po glavi stanovnika dobija najviše pomoći preko pretpristupnih fondova EU. “Crna Gora dobije oko 60 miliona pomoći od EU što je svrstava kao najvećeg donatora, koji daje bespovratnu podršku jednoj zemlji”, dodao je Pejović. Na pitanje kako će se Bregzit odraziti na politiku proširenja, Pejović je rekao da će nakon odluka Velike Britanije da napusti EU, ostati velika praznina, jer je ta država bila most između Evrope i Amerike. Bregzit je, prema njegovim riječima, izazvao tektonske promjene. “Smanjeno je interesovanje za proširenje”. Pejović je podsjetio da se ove godine održavaju izbori u Francuskoj i Njemačkoj. “Zasigurno će biti jedno zatišje. Ništa se u EU, nakon Rimske deklaracije korjenito neće preduzimati do septembra, oktobra dok se ne formira nova njemačka vlada”, ocijenio je Pejović, navodeći da će ta dešavanja uticati na politiku proširenja. Kako je podsjetio proces pristupanja NATO-u i EU su kompatbilni. “Ulazak Crne Gore u NATO će stabilizovati scenu, a sjedjećemo za istim stolom ravonopravni sa onim državavma sa kojima pregovarmo o članstvu za EU”, rekao je Pejović. On je, komentarišući otvoreno pitanje granice Crne Gore sa Hrvatskom, rekao da nema države u Evropi koja se ne spori sa drugom zemljom kada je u pitanju granica. “Rješavanje pitanje granice nije preduslov. Svaka zemlja može imati neki bilaterlni razlog, ali to ne može trajati beskonačno. Postoje mogućnosti, ali to nije dio pravne tekovine, jer nigdje ne stoji da se moraju regulisati granice da bi ušli u EU”, pojasnio je Pejović.

( Mina )