Kako sistematski uništavate varenje i kako da to promjenite

Da li ste konstantno naduti? Ili vam se čini da ne možete da smršate, ma koju dijetu isprobali?

Ako je tako, velike su šanse da ste uništili svoju crijevnu mikrofloru, koja dokazano igra ulogu u gojenju i mršavljenju.

Štaviše, novo istraživanje objavljeno u "International Journal of Obesity" pokazalo je da ljudi sa stabilnom kilažom i oni koji zdravo gube kilograme, imaju veći broj različitih mikroba u svojim crijevima i jedu više vlakana.

Slaba mikroflora povezuje se i sa astmom, endometriozom, gojaznošću, dijabetesom tipa 2, visokim krvnim pritiskom, pa čak i anksioznošću i depresijom.

"Imamo sve više dokaza da pravi balans dobrih bakterija u crijevima igra važnu ulogu u zdravlju cijelog organizma", kaže Artur Ouvehand, profesor mikrobiologije i stručnjak za probiotike sa Univerziteta Turku u Finskoj.

O čemu je reč?

Ljudsko tijelo je jedan od najsloženijih ekosistema na svijetu, u kom živi više od 400 različitih vrsta, koje mahom naseljavaju crijeva.

Tu su bilioni (hiljade milijardi) sitnih organizama, uključujući hiljade različitih tipova bakterija koji čine crijevnu floru. Ovi mikroorganizmi nisu štetni i čak igraju korisnu ulogu u tijelu, sintetišu pojedine vitamine, poput B12, folnu kiselinu i tijamin, koji su neophodni za metabolizam, proizvodnju crvenih krvnih zrnaca i zdrav nervni sistem.

Ono što je ključno za zdravlje crijeva je da su ti mikroorganizmi u ravnoteži. Međutim, nju lako može poremetiti stres, loša ishrana, bolest i upotreba antibiotika.

Glavni neprijatelji zdravih crijeva

Antibiotici

Antibiotici uništavaju i "loše" i "dobre" bakterije u našem tijelu. To vodi daljim problemima poput nadutosti i zatvora, a kako bi se spriječilo narušavanje crevne flore, pacijentima se uz antibiotike obično propisuju i probiotici.

Najviše koristi ćete imati ako probiotik uzimate jedan do dva sata posle antibiotika.

Ishrana siromašna ugljenim hidratima

Dr Ouvehand vjeruje da je trenutna pomama za dijetama siromašnim ugljenim hidratima štetna za crvne bakterije, kojima su skrobaste namirnice neophodne za razvoj.

Prerađevine, hrana bogata šećerom

S druge strane, ishrana koja se zasniva na prerađevinama i namirnicama sa visokim sadržajem šećera, obično ne sadrži vlakna neophodna za normalno funkcionisanje crijeva. Istraživanja su pokazala da je kod miševa unošenje masne i slatke hrane siromašne vlaknima posle samo jednog dana dovelo do promjena crijevne flore.

Dijetalni napici

Vještački zaslađivači su najčešće korišćen aditiv u svijetu. Pružaju sladak ukus bez kalorija i zato se dodaju dijetetskoj hrani i piću.

Međutim, zajedno sa rastom upotrebe vještačkih zaslađivača, porastao je i broj oboljelih od gojaznosti.

Izraelski istraživači otkrili su da zaslađivači vode disbalansu crijevne flore, povećanom riziku od intolerancije na glukozu i drugih promjena koje se povezuju s dijabetesom i gojaznošću.

Analgetici

Tipični analgetici poput aspirina i ibuprofena mogu potpuno poremetiti vašu mikrofloru. Studija objavljena u časopisu "British Journal of Nutrition", pokazala je da starije osobe koje ne koriste taj tip ljekova imaju više "dobrih" bakterija laktobacila u crijevima.

Stres

Crijeva i mozak povezani su biohemijskim vezama za slanje signala, zbog čega određene emocije možemo da "osjetimo u stomaku".

Istraživanja su pokazala da izloženost stresnim situacijama može da poremeti balans bakterija u crijevima, ali i da ovaj mehanizam djeluje i obrnuto - da zdrav balans u crijevima pomaže borbi organizma protiv stresa.

Štaviše, povećanjem raznovrsnosti mikroflore crijeva možemo smanjiti osjećaj izloženosti stresu i popraviti raspoloženje.

Ishranom do zdravijih crijeva

Dobra ishrana podstiče razvoj "dobrih" bakterija.

Prebiotici, objašnjavaju nutricionisti, posebna su vrsta vlakana koji stimulišu rast probiotskih bakterija u crijevima. Prebiotska vlakna mogu se naći u špargli, jerusalimskoj artičoki, luku, bijelom luku, praziluku i bananama.

Ono što nutricionisti nazivaju "otpornim" skrobom, nalazi se u hladnim kuvanim krompirima, hladnoj tjestenini i ječmu i takođe ima isti efekat.

Ipak, za mnoge ljude potrebni su i suplementi, a u slučaju da ih uzimate, odaberite one koji imaju barem 10 miliona "dobrih" bakterija po kapsuli i redovno ih uzimajte. Birajte Lactobacillus i Bifidobacterium sojeve i vodite računa da im ne istekne rok trajanja, prenosi B92.

( Vijesti online )