Naknade za kvrgavu bolest goveda išle i za vraćanje dugova

Članovi domaćinstva na sjeveru oko 1.500 eura koje su dobili kao naknadu za eutanaziranu kravu oboljelu od krvgavosti kože, potrošili su da otplate dug za struju i još nekoliko sitnijih dugova “koji su bili hitni”. Kravu još nijesu kupili, iako nemaju više nijedno grlo.

“Planiramo tek sada da uštedimo i kupimo kravu. Nažalost, naknada koju smo dobili za onu koju su uspavali, morali smo preusmjeriti za drugo. Taj novac nas je u tom trenutku spasio, jer su nam zamalo isključli struju, a bilo nam je “za vratom” još nekoliko dužnika. Nijesmo neodgovorni, nego nas je muka natjerala“, kaže domaćica.

Prema njenim riječima, poznato joj je da su još nekoliko stočara iz njene opštine slično postupili, iako su novčane naknade bile, kako kaže, “poštene i dovoljne da nadoknade štetu”.

Da li su takvi primjeri samo pojedinačni slučajevi, nažalost, zasada se, sa sigurnošću, ne može zvanično provjeriti.

U opštinama na sjeveru ne mogu da kažu koliko je vlasnika goveda uginulih od bolesti kvrgave kože, a koji su uzeli novčanu naknadu, ta sredstva namjenski utrošilo. Zasada se, kako kažu, nadaju da su vlasnici pokazali odgovornost i zaista i kupili nova grla. U većini lokalnih uprava, koje je novinarka “Vijesti” kontaktirala, nemaju evidenciju ni koliko je stočara izabralo da štetu kompenzuje novcem, a koliko se opredijelilo za naknadu po sistemu “grlo za grlo”. U mojkovačkoj Opštini raspolažu tim podacima, ali samo pretpostavljaju da je novac namjenski potrošen.

“Na teritoriji naše opštine uspavano je 106 grla kod 66 vlasnika. Većina se opredijelila da uzme novac za naknadu pretrpljene štete, dok je 14 stočara uzelo 21 grlo. Mi trenutno ne raspolažemo sa podatkom koliki broj stočara je od dobijenog novca kupio nova grla. Smatramo da je većina ljudi namjenski i pametno uložilo dobijeni novac, jer su to pretežno stočari kojima je ova grana poljoprivrede jedini izvor prihoda”, kaže Nikola Vlaović, savjetnik za poljoprivredu u mojkovačkoj Opštini.

Tamošnji veterinar Branisav Simić je “Vijestima” kazao da će se stanje u stočnom fondu znati tek poslije obiaska terene, koji uskoro predstoji zbog ponovne vakcinacije goveda.

Da su Kolašinci racionalno trošili novac, dobijen kao naknadu za uginula grla, nada se i veterinar iz tog grada Saša Drljević. Ni u njegovoj ambulanti ne mogu više reći dok ne obiđu teren, a u kolašinskoj lokalnoj upravi kažu da nemju podatke o sadašnjem stanju stočnog fonda.

Precizne podatke o racionalnosti trošenja novca od nakanda nemaju ni u Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove.

“Oni koji su se odlučili za novac sami donose odluku na koji način će ga upotrijebiti. Prema našim informacijama, većina držaoca su za dobijeni novac kao naknadu kupili nova grla. Iako trenutno ne raspolažemo preciznim podacima, naše službe su pružale pomoć svim vlasnicima koji su bili zainteresovani za nabavku novih grla. Dodatno, u Centralnoj bazi gazdinstava i životinja evidentiran je veći broj kretanja goveda, što takođe govori u prilog činjenici da je značajan broj vlasnika izvršio nabavku novih goveda“, kazali su “Vijestima u Upravi.

Prema njihovim podacima, “od ukupno 407 gazdinstava na kojima je registrovana bolest kvrgave kože, veći broj vlasnika se izjasnilo za naknadu u novcu. S obzirom da je na pojedinim gazdinstvima bilo više krava oboljelih od kvrgave kože, kako navode iz Uprave, pojedini vlasnici su se izjasnili za kombinovanu naknadu - novac i steona junica.

Na 96 gazdinstava vlasnici su se izjasnili za sistem „glo za grlo“

U Upravi podsjećaju da je svim držaocima koji su se izjasnili za nadoknadu štete u novcu, Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja naknadu isplatilo. To je učinjeno za ukupno 446 grla.

“Na 96 gazdinstava vlasnici su se izjasnili za nadoknadu po sistemu „glo za grlo“. MinistarstvAo je izvršilo nabavku 120 steonih junica – čija je raspodijela obavljena krajem februara ove godine. Obaveza Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove jeste procjena uginulih/eutanaziranih goveda od bolesti kvrgave kože, po tržišnoj vrijednosti i isplata odštete, koja se obavljala po dva modela”, objašnjavaju iz Uprave.

( Dragana Šćepanović )