IA: Najavljene izmjene Zakona o javnim okupljanjima korak unazad za građanske slobode
"Vlada mora uzeti u obzir da je, pored slobode kretanja, koja je, kako ministar ističe, ugrožena javnim okupljanjima, i sloboda okupljanja Ustavom zagarantovano pravo koje ne smije biti ograničeno na ovakav način"
Povodom najave ministra unutrašnjih poslova Mevludina Nuhodžića da će inicirati izmjene Zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama, kako se protesti ne bi organizovali na saobraćajnicama, Institut alternativa upozorava da bi takvo rješenje bilo korak unazad u odnosu na postojeće i značilo bi udaljavanje od evropskih i međunarodnih normi kojim se uređuje ova oblast.
"Vlada mora uzeti u obzir da je, pored slobode kretanja, koja je, kako ministar ističe, ugrožena javnim okupljanjima, i sloboda okupljanja Ustavom zagarantovano pravo koje ne smije biti ograničeno na ovakav način", saopšteno je iz Instituta alternativa.
Institut alternativa je prošle godine upozoravao na slabosti Zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama, preporučujući da se ukinu odredbe kojima se okupljanja zabranjuju na lokacijama koje zakon ne prepoznaje.
"Napominjemo da je prema Ustavu, javno okupljanje moguće privremeno zabraniti samo u slučaju sprječavanja nereda i krivičnog djela, zaštite zdravlja i morala, bezbjednosti ljudi i imovine. Iako Ustav Crne Gore reguliše ovu oblast u skladu sa međunarodnim demokratskim praksama, Zakon o javnim okupljanjima i javnim priredbama ograničava ovu slobodu u uslovima koji nisu prepoznati Ustavom, uvodeći trajnu zabranu okupljanja na lokacijama navedenim u Zakonu".
"Iako je ministar u pravu kada kaže da pravo okupljanja nije apsolutno, ovu tvrdnju treba dopuniti stavom međunarodnih autoriteta u ovoj oblasti, Venecijanske komisije i OEBS-a, koji ne preporučuju odredbe potpune zabrane javnog okupljanja u odnosu na mjesto održavanja. Javno okupljanje bi moglo biti privremeno zabranjeno isključivo u slučajevima visokog bezbjednosnog rizika. I u tim slučajevima, država mora da radi na otklanjanju tih rizika, kako bi građanima omogućila mirno okupljanje i zaštitu, što je i stav Odbora za ljudska prava Ujedinjenih nacija", navode iz IA.
Apeluju na Ministarstvo unutrašnjih poslova da zakon na snazi unaprijedi i uskladi sa međunarodnim normama, "umjesto koraka unazad koji bi građanima ograničio Ustavna prava da mirnim okupljanjem pošalju poruku donosiocima odluka u državi".
( Vijesti online )