Anastazija "štiti” Kotor, a aminuje Verige i Glavate

“Akcioni plan za ispunjavanje zahtjeva Uneska kojim bi se Kotor zadržao na listi svjetske prirodne i kulturne baštine je došao u momentu kada su već izgrađene brojne lokacije koje su morale biti očuvane jer su kao takve bitne za izuzetnu univerzalnu vrijednost ovog područja”, ocijenilo je Društvo prijatelja bokeške baštine.

Vlada je 2. februara usvojila “Akcioni plan za realizaciju odluka koje se odnose na područje Kotora usvojenih u Istanbulu u julu 2016. godine od strane Komiteta UNESCO” kako bi se hitno zaustavili procesi zbog kojih su sva upozorenja upućivana i koji prijete da Kotor i njegova okolina izgube status svjetske baštine. Taj status ugrožava prvenstveno prekomjerna i ambijentu sasvim neprimjerena gradnja novih objekata koja je eskalirala u protelih desetak godina. U otvorenom pismu kojim se juče obratilo nadležnima u državi i javnosti uopšte, Društvo prijatelja bokeške baštine naglašava da Uneskov Komitet za svjetsku baštinu u nizu dokumenata od 2003. godine do danas, “a što je intenzivirano nakon 2013. godine, upozorava na negativne posljedice prekomjerne urbanizacije i traži njihovo zaustavljanje i donošenje adekvatnih mehanizama zaštite prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora”.

“Vođeni pojedinačnim interesima naspram javnih, više godina ignorišući preporuke iz Uneskovih dokumenata, Ministarstvo održivog razvoja i turizma (MORT) i Opština Kotor uz podršku Ministarstva kulture usvajali su planove koji omogućavaju prekomjernu gradnju. Sada je usvojen Akcioni plan kako bi se hitno zaustavili procesi zbog kojih su sva upozorenja upućivana i koji prijete da područje izgubi status svjetske baštine. Akcioni plan je došao u momentu kada su već izgrađene brojne lokacije koje su morale biti očuvane jer su kao takve bitne za izuzetnu univerzalnu vrijednost područja”, navodi se u otvorenom pismu koja u ime Društva prijatelja bokeške baštine potpisuju diplomirani inježeri arhitekture Slobodan-Bobo Mitrović, Marija Nikolić, Aleksandra Kapetanović i Katarina Nikolić, diplomirani konzervator-restaurator Jaminka Grgurević i matematičar i umjetniki fotograf dr Stevan Kordić.

Oni podjećaju da je prva aktivnost predviđena Akcionim planom u prvom kvartalu ove godine, bila je stavljanje moratorijuma na planska dokumenta za područje Kotora, dok je donošenje Studija zaštite kulturnih dobara planirano za treći kvartal.

“Već ovakav redoslijed planiranih poteza ukazuje na neznanje ili neiskrenost proklamovane namjere da se zaustave negativni trendovi, jer je Studija zaštite kulturnih dobara za područje Opštine Kotor osnov za sve druge aktivnosti i pri tome je izrađena i završena prije dvije godine (2015). Ova Studija je ključni dokument koji sagledava ukupni prostor, njegove vrijednosti i prijetnje koje ih ugrožavaju i daje preporuke za njihovo prevazilaženje. Iako je u Studiji, kao jedna od mjera zaštite bio i predlog donošenja odluke o zabrani gradnje za najproblematičnija planska dokumenta, upravo isto to što je Akcioni plan predvidio, Uprava za zaštitu kulturnih dobara (UZK) je “po službenoj dužnosti, izvršila korekcije” Studije, ublažavanjem mjera i brisanjem te o predlogu zabrane gradnje. Pitanje je kako sada ista ta uprava, na čelu sa istom osobom, može da sprovodi Akcioni plan”, pitaju se ugledne arhitekte i stručnjaci iz Društva prijatelja bokeške baštine, uz napomenu da se i ovakav Akcioni plan ne realizuje.

“Prvi kvartal 2017. ističe za koji dan, moratorijum na postojeće planove nije stavljen ali se zato pokreću aktivnosti na realizaciji LSL Glavati. LSL Glavati planira gradnju na do danas sasvim neizgrađenom prostoru, prostoru koji se u svim UNESCO-ovim dokumentima pominje imenom kao jedan od lokaliteta važnih za očuvanje atributa koji su područje Kotora doveli na sistu svjetske baštine”, stoju u pismu, uz napomenu da je LSL Glavati zadnji planski dokument koji je Opština Kotor donijela nakon završetka Studije zaštite kulturnih dobara. Studija je inače, ovaj lokalitet takođe prepoznala kao jedan od ključnih za očuvanje izuzetne univerzalne vrijednosti. I pored svega toga, i činjenice da je Vlada 2.februara usvojila Akcioni plan, UZK načijem je čelu Anasatazija Miranović (DPS) na zahtjev MORT, 21. februara izdaje “Smjernice za izradu Idejnog arhitektonskog rješenja turističkog kompleksa u zahvatu LSL Glavati”.

“UZK je godinama odbijala dati saglasnost na ovaj planski dokument, a onda je suprotno svim tim stavovima direktorka Uprave potpisala saglasnost na isto plansko rješenje koje se ranije odbijalo! UZK je dala saglasnost i za gradnju na Turskom rtu kao i na druge 'razvojne' projekte i planove. Svi planovi zbog kojih se dovodi u pitanje status područja Kotora na listi svjetske baštine usvojeni su od strane Opštine Kotor i MORT, a uz saglasnost UZK, a sada ti isti akteri treba da realizuju Akcioni plan. Pod parolom stavljanja baštine u „razvojne svrhe“ omogućena je i dalje se omogućava ubrzana devastacija baštine koju smo naslijedili i koja je trebala biti osnov razvoja ne samo Kotora i Boke nego i Crne Gore. Prekomjerna gradnja koja se na području Kotora događa je sve samo ne razvoj, ako se ona ne zaustavi prijeti ne samo brisanje područja sa liste svjetske baštine, nego ćemo zasigurno uništiti potencijale dugoročnog razvoja ovog prostora i kvalitetnog života njegovih stanovnika”, stoji u otvorenom pismu Društva prijatelja bokeške baštine.

Njegovi članovi pozvali su Ministarstvo kulture da “konačno uzme aktivno i stručno učešće u zaštiti kulturne baštine, u ovom slučaju svjetske”. Oni su zatražili da se povuku “smjernice” izdate za LSL Glavati; odmah donese Studija zaštite kulturnih dobara na području opštine Kotor koja je usaglašena od strane članova radne grupe u novembru 2015. kako bi se moglo pristupiti izradi PUP-a Kotora kao krovnog planskog dokumenta koji će dati smjernice za sve druge planove nižega reda i koja će služiti za izradu sveobuhvatne HIA - Procjene uticaja na baštinu koja se zahtijeva od strane Komiteta za Svjetsku baštinu; da se izrada HIA povjeri stručnom ekspertu iz oblasti zaštite kulturne baštine, sa iskustvom u radu na područjima Svjetske baštine, i iskustvom u izradi HIA za područja Svjetske baštine; te da se pokrene postupak utvrđivanja odgovornosti nadležnih lica koja su dovela do ovakvog stanja i preduzmu neophodne mjere kako bi se zaustavilo nestručno i veoma štetno djelovanje onih koje svi građani i građanke Crne Gore plaćaju da bi štitili našu kulturnu baštinu.

“Vjerujemo da jedino na ovaj način možemo krenuti sa implementacijom mjera koje su neophodne kako bi prirodno i kulturno-istorijsko područje Kotora ostalo na listi svjetske baštine”, zaključuje se u otviorneom pismu Društva prijatelja bokeške baštine.

( Siniša Luković )