Tramp spreman za rat sa demokratama

Predsjednik Donald Tramp je juče poručio da će uzvratiti ako nova demokratska većina u Predstavničkom domu SAD iskoristi ovlašćenja da otvara istrage o njegovoj administraciji. Upozorio je da će zauzeti „borbeni stav“ ako demokrate to pokušaju.

On je rezultate izbora za Kongres opisao kao „nevjerovatan dan“ za njegove republikance iako kontrola demokrata nad Predstavničkim domom znači veća ograničenja za njegovu vladu i udarac za Trampa nakon kampanje koja se pretvorila u referendum o njegovom ratobornom liderstvu.

Na konferenciji za novinare u Bijeloj kući, Tramp je ocijenio da je uspjeh njegove stranke u Senatu nadjačao njen gubitak u Predstavničkom domu.

„Juče je bio veliki dan, nevjerovatan dan,“ rekao je Tramp: „Republikanska stranka je sinoć, prkoseći istoriji, povećala našu većinu u Senatu, dok je značajno premašila očekivanja u Predstavničkom domu.“

Demokrate će sada predvoditi odbore Predstavničkog doma koji mogu istraživati predsjednikove poreske prijave koje je odbio da objavi, mogući sukob interesa i veze između njegove izborne kampanje 2016. i Rusije, čime se trenutno bavi specijalni istražitelj Robert Muler.

Predsjednik SAD je rekao i da je voljan da sarađuje sa demokratama oko ključnih prioriteta, ali da smatra da će istrage o radu njegove administracije ugroziti izglede za kompromis dviju stranaka.

„Oni mogu da igraju tu igru, ali mi možemo bolje“, rekao je Tramp o mogućnosti istraga.

Podijeljena vlast u Kongresu u kombinaciji sa Trampovim širokim shvatanjem izvršnih ovlašćenja mogli bi biti nagovještaj još dublje političke polarizacije i zakonodavnog zastoja u Vašingtonu.

Moglo bi, međutim, biti prostora da Tramp i demokrate rade zajedno oko pitanja sa dvostranačkom podrškom poput paketa za poboljšanje infrastrukture, zaštite od povećanja cijena ljekova koji se izdaju na recept i inicijativi da se trgovina sa Kinom dovede u ravnotežu.

„To bi zaista mogla biti divna dvostranačka situcija,“ rekao je Tramp.

Dodao je da je Nensi Pelosi, koja bi mogla doći na čelo Predstavničkog doma, u telefonsklom razgovoru izrazila želju da sarađuju.

Demokrate nisu uspjele da dobiju talas podrške koji bi im donio kontrolu nad oba doma Kongresa. Međutim, u Domu od 435 mjesta, ta stranka je na putu da dobije oko 30, a za prvu većinu nakon osam godina bila su im potrebna 23.

Većina u Domu može omogućiti demokratama da još jače koče Trampov politički program i blokiraju buduća imenovanja za Vrhovni sud.

Demokrate u Domu bi mogle primorati Trampa da obuzda zakonodavne ambicije poput zida sa Meksikom i usvajanje drugog velikog paketa poreskih rezova. Zakonodavci bi mogli tražiti veću transparentnost od Trampa u trgovinskim pregovorima sa Japanom i Evropskom unijom.

Rojters navodi da gubitak kontrole nad Predstavničkim domom ostavlja tu stranku sa konzervativnijim kokusom u Kongresu koji je još više povezan sa Trampom i ujedinjeniji oko njegovom provokativne retorike i tvrdokorne agende.

Iako neki umjereni republikanci koji ostaju u Domu možda vide rezultat kao presudu Trampovoj strategiji upornog forsiranja pitanja ilegalne imigracije u završnici kampanje, oni će biti tek manjina.

Mnogi republikanci koji su izgubili su umjereni članovi koji su pokušavali da se donekle distanciraju od Trampove retorike, ali su ipak izgubili. To je ostavilo suženo jezgro kojim dominiraju konzervativci iz ruralnih oblasti čije izborne jedinice većinski podržavaju Trampa.

Ukratko, ističe Rojters, Tramp će ostati Tramp. Iako ga neki republikanci možda krive za gubitke na izborima, malo je vjerovatno da će se pobuniti.

Tramp je juče na konferenciji za novinare napravio neobičan korak i posebno kritikovao one republikance koji su izgubili u trkama za Predstavnički dom, rekavši da bi zadržali mjesta da su bolje usvojili njegovu politiku.

To je, ocjenjuje Rojters, jasno upozorenje republikancima koji ostaju u Kongresu da budu uz predsjednika.

Tramp u protekle dvije godine nije pokazao veliku spremnost da promijeni svoj žustri stil ili da zauzme pomirljivi stav. On zna da je i dalje neupitno najpopularnija ličnost u stranci.

Iako je suočen sa snažnijim protivljenjem demokrata, Tramp će vjerovatno zagovarati svoj program „Amerika na prvom mjestu“, čiji su prioritet pitanja poput ilegalne imigracije i trgovinskog protekcionizma.

To će, prema Rojtersovoj analizi, ubrzati njegovo dramatično preoblikovanje stranke koju je decenijama definisao konzervativizam u fiskalnoj, socijalnoj i politici nacionalne bezbjednosti.

Demokrate u Predstavničkom domu bi mogle kočiti Trampove pokušaje da unaprijedi proposlovnu agendu, što bi dovelo u neizvjesnost njegovu administraciju. Međutim, kresanje korporativnog poreza i deregulacija, koji su igrali veliku ulogu u oporavku berze SAD od izbora 2016, vjerovatno će ostati netaknuti.

Većina glasova u Predstavničkom domu bi bila dovoljna za Trampov opoziv ako se pojave dokazi o dosluhu njegove kampanje ili o tome da je predsjednik opstruirao federalnu istragu. Međutim, Kongres ga ne bi mogao smijeniti sa funkcije bez dvotrećinske većine u Senatu, što je malo vjerovatan scenario.

U Kongresu će biti rekordan broj žena

Džehana Hejs, koja se prvi put kandidovala na političkim izborima ima jednostavno objašnjenje zašto je ona i rekordan broj drugih žena ušao u trku za Kongres ove godine. „Mnogim ženama poput mene je prosto dosadilo da sjede i čekaju da neko drugi nešto učini”, kazala je Hejs, prva crnkinja koja će predstavljati Konektiket u Predstavničkom domu.

Na biračkim listićima za Predstavnički dom bila su imena 237 žena, a najmanje njih 95 je pobijedilo, čime je oboren prethodni rekord od 84 žene u Domu. Upravo su žene iz redova demokrata otele prva tri mjesta republikancima u Predstavničkom domu.

Mnoge od njih su kazale da su ih za politički angažman podstakli pokret #MeToo protiv seksualnog zlostavljanja, Trampov izbor uprkos brojnim optužbama za seksualno uznemiravanje i prihvatanje Breta Kavanoa za sudiju Vrhovnog suda uprkos optužbama za seksualno maltretiranje.

Žene su zaslužne i za niz presedana na ovim izborima. Rašida Tlaib iz Mičigena i Ilhan Omar iz Minesote će biti prve muslimanke u Kongresu. Omar će biti prva članica Kongresa koja nosi maramu za glavu.

JWPlayer video mesto

Kandidatkinje iz Kanzasa i Nju Meksika, Šaris Dejvids i Debra Haland prve su Amerikanke indijanskog porekla izabrane u Kongres. U Teksasu su za Predstavnički dom prvi put izabrane dvije Latinoamerikanke. Veronika Eskobar i Silvija Garsija su obje iz redova demokarata.

U Njujorku, Aleksandra Garsija Kortez je sa 29 godina postala najmlađa žena izabrana za Kongres.

Skoro 80 odsto žena koje su se kandidovale na izborima za Predstavnički dom su demokrate, ali se njihove priče razlikuju.

Hejs je odrasla u državnom smještaju i otvoreno govori o problemima odrastanja uz majku koja je bila ovisnik od droga. Sa 17 godina ostala je u drugom stanju, ali je nastavila sa obrazovanjem, završila je koledž i kasnije stekla diplomu nastavnika.

Što se politike tiče, Hejs kaže da je njen politički uspjeh potpuno neočekivan. „Nisam ni sanjala da ću biti ovdje”, kazala je ona.

( Nada Bogetić, Angelina Šofranac )