Dolar oslabio treću sedmicu zaredom
Zbog toga je dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na šest najvažnijih svjetskih valuta, skliznuo treću sedmicu zaredom, i to 0,5 odsto na 99,74 boda, najnižeg nivoa u sedam sedmica
Američki dolar je na svjetskim valutnim tržištima treću sedmicu zaredom oslabio u odnosu na korpu valuta, jer je sve jasnije da američke Federalne rezerve (Fed) neće žuriti s povećanjem kamata dok u Vašingtonu traje borba oko ključnih reformi.
Cijena eura porasla je ove sedmice 0,5 odsto na 1,0795 USD. Američka valuta je oslabila i u odnosu na japansku, pa je njen kurs potonuo 1,2 odsto na 111,35 JPY, prenosi SEEbiz.
Zbog toga je dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na šest najvažnijih svjetskih valuta, skliznuo treću sedmicu zaredom, i to 0,5 odsto na 99,74 boda, najnižeg nivoa u sedam sedmica.
Posustajanje američke valute posljedica je sumnji u to da će predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD), Donald Trump, uspjeti da ispuni obećanja o mjerama za podsticanje privrednog rasta, inflacije i kamatnih stopa.
To se pitanje otvorilo jer saradnja Trumpa i republikanaca nije prošla na prvom testu. Cijelu sedmicu se čekalo glasanje u Kongresu o novom zakonu o zdravstvenoj zaštiti, umjesto takozvanog Obamacarea.
Prvobitno je glasanje o tom zakonskom predlogu bilo predviđeno za četvrtak, ali je zatim odgođeno do petka, da bi na kraju republikanci povukli predlog iz procedure, jer nijesu mogli dobiti podršku dovoljnog broja poslanika iz svoje stranke.
Kako je prvi test saradnje Trumpa i republikanaca prošao neslavno, postoji strah da ni ostali njegovi planovi neće proći u Kongresu bez oštrog protivljenja. Dosad su Trumpova obećanja o smanjenju poreza i podsticanju fiskalne potrošnje podržavala procjene o ubrzavanju rasta ekonomije i inflacije, što je podsticalo procjene da će američka centralna banka morati da ubrza tempo povećanja kamata.
Ta su očekivanja sada splasnula, pa je dolar pod pritiskom.
S druge strane, podršku zajedničkoj evropskoj valuti pružaju očekivanja ulagača da bi Evropska centralna banka (ECB) do kraja godine mogla početi da razmišlja o laganom okretanju u smjeru zaoštravanja monetarne politike, s obzirom na jačanje ekonomije i inflacije u eurozoni.
„Zvaničnici u ECB-u i dalje smanjuju mogućnost skorijeg zaoštravanja monetarne politike, iako tržišta i dalje računaju da bi do podizanja kamata moglo doći u septembru naredne godine", napisao je u bilješci klijentima valutni analitičar banke ING, Chris Turner.
( Mina )